Ekstremizam povezan s koronavirusom: Teorije zavjere i dezinformacije prijetnja demokratiji

Testiranje na koronavirus, ilustracija. Foto: EPA-EFE/ETTORE FERRARI

Također se navodi da je na sličan način anketa Pew-a u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u julu 2020. pokazala da pet posto Amerikanaca vjeruje da je “definitivno istina” da su moćni ljudi namjerno planirali izbijanje koronavirusa, a da 20 posto vjeruje da je to “vjerovatno istina”.

U drugim dijelovima Zapada čini se da su brojke uglavnom na istom mjestu. Bilo da se radi o Australiji, Holandiji ili Velikoj Britaniji, manjine od pet do 15 posto ispitanika u anketama smatraju da je barem vjerovatno da postoji zavjera iza koronavirusa, navodi se u publikaciji.

“Kao što smo vidjeli, postoji potencijal za nasilje, ali u vrijeme pisanja ovog teksta prošlo je oko godinu i pol dana, a razmjeri nasilja koji su izrazito i specifično ekstremistički povezani s koronavirusom ne opravdavaju zaključak da ugrožava našu nacionalnu sigurnost”, smatra van Dongen.

Najviše zabrinjavajući primjeri, kako on navodi, su nasilne demonstracije, ali u većini zemalja “izgrednici su bili pomiješana vreća ljudi s različitim motivacijama, pa su i tamo stvari komplicirane”.

Van Dongen je mišljenja da samo zato što je do sada bilo relativno malo nasilja, ne može se zaključiti da nema problema.

“Kao što je ovaj članak pokušao razjasniti, širenje narativa koji podupiru ekstremizam povezan sa koronavirusom predstavlja prijetnju demokratskim institucijama nagrizajući činjeničnu osnovu koja je demokratijama potrebna da bi pravilno funkcionirale”, pojašnjava van Dongen.

Gledajući brojke anketa, nema razloga vjerovati da su se ekstremistički narativi proširili do te mjere da ovo čini iznimno hitan problem, ali s obzirom na rizike koji su uključeni dobro je da dezinformacije i lažne vijesti posljednjih godina postaju legitimna zabrinutost politike, smatra on.

U publikaciji se navodi da bi se vlade mogle zapitati jesu li na određeni način učestvovale u stvaranju nepovjerenja koje očigledno postoji, dok s druge strane sasvim je vjerovatno da je pandemija više razotkrila nego izazvala to nepovjerenje.

“Ako se dogodi nešto poput pandemije i ljudi odgovore kazavši da je to prevara koju je organizirao Bill Gates ili ‘duboka država’, nije teško pretpostaviti da su njihovi odnosi s vladom već bili zategnuti prije izbijanja koronavirusa. Ovo onda postavlja pitanje odakle dolazi do zaoštravanja odnosa i šta bi same vlade trebale učiniti drugačije kako bi to riješile”, smatra van Dongen.

Dodaje da kakva god se rješenja sugerirala na temelju analize trenutnog nezadovoljstva, vjerovatno je da ne leže u području nacionalne sigurnosti ili borbe protiv terorizma. Dobro je biti na oprezu na nove nasilne ekstremističke prijetnje, ali trebamo paziti da ne sekuritizujemo probleme koji uglavnom pripadaju drugim domenama, smatra on.