Objavljivanjem finansijskih izvještaja do povećanja povjerenja u pravosuđe

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

Iz VSTV-a je saopćeno da su objavili lične finansijske izvještaje za 2020. godinu za 189 sudija i tužilaca koji su dostavili pismenu saglasnost za objavljivanje i koji su dostupni na internet stranici.

U ličnom finansijskom izvještaju se, između ostalog, navode aktivnosti koje su nosioci pravosudnih funkcija obavili izvan dužnosti sudije, odnosno tužioca, uključujući i iznose koje su naplatili za obavljanje tih dužnosti, navodi se u saopćenju. Oni također sadrže i informacije o bračnom drugu i djeci s kojom žive u istom domaćinstvu.

“Poziv je poslat u cilju jačanja ličnog i profesionalnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, kao i jačanja ukupnog povjerenja javnosti u pravosuđe Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju VSTV-a.

Bivši sudija Vehid Šehić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da svi oni koji primaju lični dohodak iz budžetskih sredstava imaju profesionalnu i moralnu obavezu da objavljuju svoje imovinske kartone.

“Oni su jako dobri radi transparentnosti jer bilo kakva zabrana objavljivanja takvih podataka kod građana BiH izaziva određenu sumnju i percepciju koja je negativna. A da bi se na takav način vratio kredibilitet nosilaca pravosudnih i tužilačkih funkcija, ne vidim razlog zašto bi nešto bilo sakriveno od očiju javnosti”, navodi Šehić.

U januaru 2020. sudije Suda BiH su u otvorenom pismu naveli da je Vijeće za upravne sporove Upravnog odjeljenja Suda BiH 13. januara iste godine donijelo presudu po tužbi VSTV-a, podnesenu protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojim je VSTV-u zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način kako je to propisano Pravilnikom o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca od 26. septembra 2019. godine.

“Presudom Suda BiH tužba je odbijena kao neosnovana, odnosno rješenje Agencije potvrđeno je u cijelosti. Sud je utvrdio da VSTV BiH nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja kako je to propisano osporenim Pravilnikom”, navodi se u ranijem saopćenju Suda BiH.

Šehić kaže da Agencija vrlo često ima neke stavove sa kojima se on ne slaže, gdje oni, kako navodi, smatraju da je narušen interes pojedinca, što on ne može da prihvati jer su u pitanju osobe koje obavljaju javne funkcije.

“Upravo je i to jedan vid kontrole samih nosilaca funkcija, da bi se moglo uporediti imovinsko stanje iz mandata u mandat i to je tako u svim državama, a kod nas je to obavijeno pod velom tajni. A kada je nešto transparentno, to će najviše koristiti oni koji obavljaju takve funkcije, u konkretnom slučaju i sudijama i tužiocima”, zaključuje Šehić.

Šeila Heljić, predsjednica Udruženja tužilaca FBiH i Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH (ZKT), kaže da podržava zakonska rješenja u cilju jačanja integriteta i transparentnosti.

“Podržavam predložena zakonska rješenja kojima je regulisano objavljivanje imovinskih kartona u cilju jačanja integriteta i transparentnosti”, kazala je Heljić.

U zaključku Udruženja tužilaca FBiH iz februara 2020. godine, koji je BIRN-u BiH dostavila Heljić, navodi se da se ovo tijelo zalaže za nezavisnost tužilačke funkcije i da cijene pravo javnosti da ima uvid u imovinske kartone i potrebu za preduzimanjem preventivnih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje sukoba interesa.

Udruženje smatra da bi se, imajući u vidu odluka Suda BiH, prikupljanje i obrada takvih podataka trebala urediti zakonom kojim će se propisati osnov, način, prikupljanje i obrada.

Također, kako prema dostavljenom zaključku iz novembra prošle godine, ZKT podržava predložena zakonska rješenja kojim je regulisano objavljivanje imovinskih kartona sudija i tužilaca u cilju jačanja integriteta i transparentnosti.

Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca koji je usvojen ranije, 13. februara 2020. je stavljen van snage, nakon što je Sud BiH donio presudu kojom je utvrđeno da ovaj dokument nije u skladu sa zakonom.

BIRN BiH je prošle godine pisao o tome kako je tadašnji predsjednik Vijeća Milan Tegeltija naveo da pravosudne institucije ne žele usvajanje novog Pravilnika o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, dodavši da sudije i tužioci nisu svjesni šta rizikuju time i da niko neće imati argumenata da zaustavi “veting”, odnosno provjeru porijekla imovine.

Iz Suda BiH su ranije naveli da je, radi izbjegavanja svake nedoumice i sumnje, neophodno izmijeniti postojeći ili donijeti novi zakon ukoliko se želi institut podnošenja, provjere i obrade finansijskih izvještaja sudija iz osporenog Pravilnika uvesti u ustavni poredak, jer je neprikosnoveni međunarodni standard da pitanja sudijskog statusa moraju biti uređena primarnim zakonodavstvom.