Goran Salihović: Za Odbranu sporno sabiranje računa i fotokopije

Kao materijalni dokaz Tužilaštvo Kantona Sarajevo uložilo je rješenja, akte i dopise iz perioda od 2013. do 2017. godine u kojima su zabilježeni godišnji odmori Gorana Salihovića, odsustva i prisustva na poslu.

Također, u uloženim dokumentima su i odluke da službena putovanja glavnog tužitelja, njegovih saradnika ili delegacije Tužilaštva BiH budu tajna.

Tužilaštvo je predočilo i popis stvari iz sefa Gorana Salihovića koji ima 159 stranica. Salihović se obratio Sudu rekavši kako nije bio prisutan kada su “upali u kabinet”.

“Ne znam šta je popisano i za to ću tužiti tužiteljicu. Mogli su staviti i da su našli kilu zlata”, rekao je Salihović.

Tužiteljica Amina Ruždić je predočila i dokumente sa računima reprezentacije, rješenja o tome kako se koriste sredstva reprezentacije, te odluke o tome kako se daju i primaju pokloni.

Salihović kao i njegov branilac Rifat Konjić osporili su dokumente i račune koji su označeni kao fotokopije, naglasivši kako je na njima trebala biti ovjera od Tužilaštva BiH.

“Ne mogu biti siguran da su ti podaci tačni. Sabirali su babe i žabe i dobili enorman broj. (…) Da ovi računi nisu dobri ne bi mogli proći finansije. Budžet ne smije biti probijen. Nigdje u zakonu ne piše da ja moram dati obrazloženje za račune. To radi sekretarica ili neko iz finansija”, rekao je Salihović.

Konjić je dodao kako su analizirali sve račune iz tabele u jednom dokumentu i da je za većinu njih dato obrazloženje. Također, problematizirao je način na koji je vještak sabirao iznose sa računa.

“Nesporno je da je svaka rubrika jedan račun, ali ako na računima ne piše ko je trošio onda u rubrici piše ‘ne’. Vještak je to sabirao i dobili smo šta smo dobili. Ako ne piše kako je trošeno onda je on to trošio, a to je nemoguće. O svakom računu ćemo se pojedinačno izjašnjavati”, zaključio je Konjić.

Salihoviću je na teret stavljeno da je od februara 2013. do 28. septembra 2016. godine iskoristio službeni položaj, postupao suprotno propisima i pribavio korist u iznosu preko 80.000 konvertibilnih maraka. Prema optužnici, Salihović je bio upoznat s Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju s limitom od 20.000 KM godišnje, ali je svjesno postupao drugačije.

Nastavak suđenja je 14. septembra.