Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH (TI BiH), kaže da ovaj Nacrt donosi neke od preporuka Venecijanske komisije, ali ne sve što je traženo od bh. vlasti.

“Svakako jesu ispoštovane pojedine preporuke Venecijanske komisije, u onom dijelu vidi se da se disciplinski prekršaji članova vijeća moraju posebno izdvojiti, namjenski napraviti razlika u odnosu na prekšaj sudija i tužilaca, s druge strane dio oko samog statusa Jedinice za integritet i oko tih eksperata koji bi trebali da sarađuju i prate rad Jedinice za integritet i također dodatno razrađeno”, rekla je Korajlić.

Nacrt zakona definiše da članovi VSTV-a mogu odgovarati za disciplinski prekršaj, utvrđuje disciplinske prekršaje za sudije i tužioce, zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka, definiše se zabrana vršenja nespojivih dužnosti za sudije i tužioce.

Korajlić je mišljenja da pojedine značajne preporuke nisu adresirane, posebno one koje se odnose na nespojivosti i sukob interesa sudija i tužilaca.

“Njima je to Venecijanska komisija jasno u mišljenju naglasila da bi trebali iskoristiti priliku da jasnije propišu te nespojivosti i ostale situacije sukoba interesa, ali kako vidim oni i u ovoj verziji nacrta nisu mijenjali”, kazala je Korajlić.

Prema usvojenom nacrtu disciplinski postupak protiv sudije, tužioca ili člana Vijeća se ne može pokrenuti dvije godine od dana prijema pritužbe, odnosno od saznanja UDT-a, te po isteku od pet godina od dana počinjenja prekršaja. Korajlić smatra da periodi nisu dovoljno usklađeni.

“Mi smatramo da je to jako kratak rok, s obzirom da su postojali slučajevi koji su se razvukli na preko dvije godine u prethodnom periodu i koji su zbog toga zastarjeli, a da ovamo imate realan rok zastare od pet godina u odnosu na počinjenje prekršaja, pa ove dvije odredbe nisu u skladu jedna sa drugom i to neće pozitivno uticati na efikasnost samog rada UDT-a”, mišljenja je Korajlić.

Detaljnija provjera imovine sudija i tužilaca

Ivana Korajlić. Foto: N1

BIRN BiH je ranije pisao o preporukama Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama Zakona o VSTV-u. Iz Komisije su u svom mišljenju naveli kako izmjene i dopune trebaju biti temelj za izradu novog Zakona o VSTV-u jer izmjenama ne mogu biti riješena sva pitanja isticana u ranijim mišljenjima međunarodnih organizacija.

Ovim Mišljenjem je pozdravljeno uvođenje detaljnih pravila koja se odnose na obavezno prijavljivanje imovine nosilaca pravosudnih funkcija i njihovu dostupnost javnosti, te je pozdravljena uspostava Jedinice za integritet.

Usvojenim Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u predviđa se osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, koja bi bila nezavisna u obavljanju poslova i nadležna za provođenje odredbi ovog zakona koje ureduju postupak ро izvještajima, bez primanja bilo kakvih uputstava i bez miješanja u rad u konkretnim predmetima.

“Jedinica je nadležna da provodi odredbe ovog zakona i drugih propisa о izvještajima, prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova Vijeća, provjerava blagovremenost, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih dužnosti i sukoba interesa”, stoji, između ostalog, u novom Nacrtu zakona.

U slučaju kada otkrije nepravilnosti u procesu prijave imovine, Jedinica može obavijestiti Ured disciplinskog tužioca. U slučaju pokretanja disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv koga se on vodi dužan je dostaviti dokaze koji pokazuju suprotno od onoga do čega se došlo istragom kroz Jedinicu. Takav teret dokazivanja se odnosi isključivo na disciplinske postupke koji su rezultat provjere izvještaja i ne može se koristiti ni u jednom drugom postupku, naročito ne u krivičnom postupku, navodi se u Nacrtu.

Prema novom Nacrtu zakona, rad Jedinice se zasniva na principu transparentnosti, te se najmanje jednom godišnje zadužuje da objavi izvještaj o radu. Iako ističe da su ispoštovali preporuke Venecijanske komisije za status Jedinice, Korajlić nije sigurna koliko će te odredbe dovesti do nezavisnosti i spriječiti uplitanje u rad same Jedinice.

“Ovaj dio koji se odnosi na imovinu, to uglavnom nije ni bilo sporno, po onome što je smatrala Venecijanska komisija, ali po nama je sporno to što se imovinski kartoni, zapravo informacije koje se podnose odnose samo na članove domaćinstva, što će biti problematično”, kazala je ona, objašnjavajući da se u praksi pokazalo da se dodatna imovina prenosi na punoljetne članove koji ne žive u domaćinstvu ukoliko se želi sakriti sukob interesa.

“Tako da je svakako i ovo trebalo unaprijediti na način kako je ranije predlagano da se propiše na koje tačno članove porodice, bez obzira na to da li žive u istom domaćinstvu ili ne”, pojašnjava Korajlić.

U slučaju nesaradnje s Jedinicom predviđene su kazne od tek 2.000 do 10.000 maraka.

Politička volja za usvajanje Zakona o VSTV-u

Parlament i Vijeće ministara BiH. Foto: EPA/Fehim Demir

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u između ostalog uređuje pitanja koja je potrebno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcionisanje pravosuđa i VSTS-a, a što je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Na konfereniciji za medije nakon sjednice Vijeća ministara, predsjedavajući Zoran Tegeltija je kazao da Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o VSTV-u nije dobio njegovu saglasnost, niti ministra Staše Košarca, jer smatraju da VSTV nema kapacitete da uspostavi Jedinicu za integritet koja bi vršila provjeru imovine, ali da ga je bitno usvojiti zbog Mišljenja Evropske komisije.

On je tada rekao da se nada da će zastupnici u Parlamentu uspjeti usaglasiti stavove i urediti članove za koje on smatra da su sporni u usvojenoj verziji.

Komentarišući izostanak podrške Zorana Tegeltije i Saše Košarca, Korajlić smatra da bi se taj stav mogao odraziti na političku volju unutar Parlamenta, na čijem dnevnom redu će se naći ovaj Nacrt.

“Zanimljivo je da je EU u onom finansijskom paketu pomoći u okviru sporazuma s BiH stavila upućivanje u proceduru ovog Nacrta za uslov za drugu tranšu, pa se bojim da oni ovo ne upute čisto da bi dobili drugu tranšu”, kazala je Korajlić.

U ovom slučaju Korajlić ostavlja mogućnosti i da se ovaj Nacrt ne usvoji na Parlamentu, te da se kasnije “razvodni” ili da se blokira njegovo usvajanje. Ona dodaje potrebu da se isti usvoji zbog članstva BiH u EU.

“Bila bi veća korist i trebalo bi usvojiti uz određenu doradu pojedinih članova, ali veća bi šansa nastala da se ne usvoji zato što bi se time poslala jasna poruka da nema nikakve političke podrške za bilo kakvu pravosudnu reformu”, kazala je ona.

U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Parlamentarna skupština BiH trebala bi donijeti zakon o VSTV-u BiH koji će biti usklađen sa standardima EU.