Sud proglasio nezakonitim većinu dokaza protiv Nermina Aleševića

Nermin Alešević. Foto: BIRN BiH

Državni sud je zaključio da je prvobitni iskaz Aleševića kao svjedoka nezakonit jer je Tužilaštvo tom prilikom povrijedilo njegova prava i propisane odredbe.

Nezakonitim je proglašen i videosnimak optuženih i bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije, kao i još jednog lica, u ugostiteljskom objektu u Banjaluci sačinjen u novembru 2018. godine.

Na osnovu toga, kako je objasnio sudija Goran Radević, većina ostalih dokaza Tužilaštva je nezakonita u skladu sa pravilom “ploda zatrovane voćke”.

Dio dokaza sudija Radević je ocijenio nerelevantnim te odbio pozivanje svih predloženih svjedoka.

Sudija je prihvatio prigovore Odbrane Aleševića, čiji je branilac Ifet Feraget još na prošlom ročištu pokrenuo ovo pitanje.

Kako je sudija Radević napomenuo, Alešević je nakon objavljivanja spornog snimka u maju 2019. pozvan u Tužilaštvo da dadne izjavu kao svjedok, a u junu je saslušan kao osumnjičeni.

Radević je objasnio da je, prema zakonu, svjedok dužan govoriti istinu i da ne mora odgovarati samo na ona pitanja kojima bi sebe inkriminisao, dok osumnjičeni može odbiti da dâ izjavu i ima pravo biti saslušan u prisustvu advokata.

Sudija je rekao da je tačno da je Tužilaštvo moglo pokrenuti istragu nakon što je javno objavljen sporni snimak, ali da je sporno zbog čega je onda pozvalo Aleševića kao svjedoka a ne osumnjičenog.

“Nameće se kao zaključak da je htjelo provjeriti da li je sporni snimak autentičan. Međutim, Alešević se dovodi u situaciju da, protivno ZKP-u [Zakon o krivičnom postupku], dolazi bez advokata te se inkriminiše, a tek onda pita da li želi imunitet”, istakao je Radević.

Dodao je da je Alešević sebe inkriminisao bez predviđene izjave glavne tužiteljice da ga neće krivično goniti, i to za tri djela – davanje dara, neovlašteno snimanje i neovlašteno fotografisanje.

Sudija je napomenuo da je Tužilaštvo prikupilo 28 dokaza, a da je glavna tužiteljica tek 29. juna donijela rješenje kojim se odbija imunitet za Aleševića.

Sud je na osnovu ovih činjenica zaključio da su povrijeđena prava Aleševića da se brani šutnjom, da ima branioca i da se ne inkriminiše.

Radević je kazao da je tačno da Tužilaštvo nije predložilo ovaj nezakoniti iskaz kao dokaz uz optužnicu, ali se njime koristilo za nepotvrđenu tačku optužnice koja se odnosi na nezakonito snimanje.

O spornom snimku Radević je rekao da ga je Tužilaštvo pribavilo na zakonit način, ali da je dokaz nezakonit jer se radi o snimku koji je sačinjen protiv volje učesnika.

“Jedino se mogao koristiti kao dokaz da je počinjeno nezakonito snimanje i fotografisanje, kao što je bio slučaj u tački tri, koja je odbijena”, objasnio je Radević.

S obzirom da je 48 dokaza Tužilaštva proglašeno nezakonitim, tri nerelevantnim, te odbijeno pozivanje svih predloženih svjedoka, sudija je za 2. juni zakazao iznošenje završnih riječi.

Sudu su ranije dostavljena izjašnjenja i dokazi u vezi sa prigovorom Odbrane drugoptuženog.

Branilac Feraget je rekao da je Aleševića u toku istrage kao svjedoka saslušavala tužiteljica Maja Ilić Stupar i da iako ne sumnja da mu je predočila njegova prava, uključujući mogućnosti imuniteta, uporno mu je postavljala pitanja. Napomenuo je da je Tužilaštvo svjesno Aleševića prevelo u status osumnjičenog.

Feraget je napomenuo da njegov branjenik već osam godina pokušava da riješi problem izazvan falsifikovanjem zemljišnoknjižnih izvadaka i da kao privrednik mora da plaća zakup pravom i lažnom vlasniku.

Tužiteljica Merisa Nurkić je kazala da je Tužilaštvo, na osnovu medijskih članaka da je Alešević dao novac Pandži, pokrenulo provjere i da je imalo uvid u javno dostupan snimak.

Ona je dodala da je Alešević bio upoznat da ima pravo da traži imunitet, koji je i zatražio a koji je odbijen. Tužiteljica je napomenula da taj zapisnik i nije predložen u dokazima.

Nurkić se osvrnula i na saznanja da je Alešević ustupio nešto međunarodnim organizacijama, odnosno da je snimak predao engleskom ambasadoru.

Pandža je, kao inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), optužen za primanje dara, a Alešević za davanje dara. Prema optužnici, Pandža je 2018. godine zahtijevao novac da bi kao posrednik uticao na Tegeltiju da vrši pritisak na tadašnju glavnu kantonalnu tužiteljicu u Sarajevu Dalidu Burzić kako bi uticala na postupajućeg tužioca da uzme predmet za koji je bio zainteresovan Alešević.