Tuzla i Bijeljina: Obilježavanje 29 godina od “Tuzlanske kolone”

Obilježavanje ranijih godina. Foto: N1 

Na Brčanskoj Malti u Tuzli 15. maja 1992. godine stradali su vojnici JNA, pripadnici Službe javne bezbjednosti Tuzla i jedna žena, koja je bila civil.

Maja Radetić, službenica za odnose s javnošću Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da će sutra na groblju Pučile u Bijeljini, gdje su sahranjeni posmrtni ostaci vojnika stradalih u Tuzlanskoj koloni, prisustvovati delegacije Grada Bijeljine, predstavnici nevladinih organizacija, porodice i drugi.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović je na konferenciji u povodu obilježavanja godišnjice pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da procesuira stradanje 54 vojnika JNA u Tuzli i druge zločine nad Srbima.

“Pitam ih, kojim prioritetom rješavaju predmete koji se kod njih nalaze. Pozivam ih da procesuiraju zločine počinjene nad Srbima, kako bismo mogli da razgovaramo o suživotu u ovoj zemlji”, rekao je Milunović na konferenciji za novinare u Banjoj Luci održanoj 14. maja.

Apelacioni sud u Beogradu je u martu 2016. godine pravosnažno oslobodio Iliju Jurišića optužbe za ratni zločin, jer nije bilo dokaza da je 1992. naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli. Ovom odlukom je preinačena prvostepena presuda Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom je Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora.

Jurišić je nepravomoćno bio osuđen zato što je izdao “direktnu” naredbu, u svojstvu dežurnog šefa Operativnog štaba Centra službe bezbjednosti, za napad na brigadu JNA prilikom njenog povlačenja iz kasarne “Husinska buna” u Tuzli.

Odbrana je tokom postupka tvrdila da su snage JNA, koje su se povlačile noseći sa sobom municiju i oružje, prve otvorile vatru, a da su Tuzlaci uzvratili vatrom braneći se. Odbrana je također tvrdila da Jurišić nije izdao naredbu za otvaranje vatre, nego je samo prenio naredbu nadređenog oficira.

Za događaj na Brčanskoj Malti bili su optuženi i Selim Bešlagić, ratni načelnik Tuzle, i Mehmed Bajrić, tadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB). Predmet je iz Beograda prebačen u BiH, a oni su 2019. godine skinuti s crvene potjernice Interpola.

Zlatko Dukić, nekadašnji novinar Fronta Slobode, priča za Balkansku istraživačku mrežu BiH da je 15. maja 1992. godine bio u studiju televizije FS3, koja se nalazila u neboderu na Brčanskoj Malti, udaljenom svega 150 metara vazdušne linije od “mjesta sukoba”.

“Imali smo redovan program. Ja sam vodio emisiju uživo, razgovor s jednim članom Kriznog štaba koji je došao u studio nakon pregovora o odlasku kolone. Mi smo taj razgovor prekinuli kad je počela pucnjava”, govori Dukić, objašnjavajući da su potom kamerom snimali događaj.

Prema njemu, iako se oko ovog događaja “vode dvije istine, samo je jedna zasnovana na činjenicama i dokazima na sudovima”.

Prema njemu, tog 15. maja dogovoreno je da kasarna “Husinska buna” u Tuzli bude oslobođena od pripadnika Jugoslovenske narodne armije i rezervista, kojih je u tom trenutku bilo oko 1.500. Dogovoreno je da će oni u dvije vojne kolone napustiti grad u pravcu Bijeljine, a dogovor je sklopljen između Kriznog štaba i komande kasarne.

“Prva kolona je otišla bez ikakvih problema, što, naravno, čini besmislenom priču da je tuzlanska vlast pripremila napad i da je sve bilo smišljeno”, kaže Dukić, objašnjavajući da je druga kolona naišla oko 19 sati i da je iz jednog vozila pucano po policajcima koji su se nalazili na raskrsnici na Brčanskoj Malti.

Prema podacima Fondacije ׅ“Istina, pravda, pomirenje” iz Tuzle, na Brčanskoj Malti poginulo je 37 osoba, od toga 33 vojnika, tri pripadnika Službe javne bezbjednosti Tuzla i jedna žena, koja je bila civil.

“Treba imati na umu da je veliki broj ranjenih vojnika završio na Gradini, da je ljekarska pomoć ukazivana podjednako svima koji su bili ranjeni, odnosno nastradali u toj pucnjavi”, kaže Dukić, dodajući da je njegov sin tada pohađao treći razred osnovne škole i bio na nastavi u objektu udaljenom 200 metara od Brčanske Malte, te da sigurno niko ne bi slao djecu u školu da je napad bio planiran.

Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, koji je ranijih godina prisustvovao obilježavanju ovog događaja, mišljenja je da je napad na vojnike JNA bio planiran i da taj incident nije bio slučajan. On je za BIRN BiH rekao da je tog dana dogovoreno povlačenje JNA, te da iako ni jedan metak nije ispaljen, ljudi su ubijeni u zasjedi na svirep način.

“I, naravno, niko nije procesuiran za te zločine. Imamo vrlo sličnu kvalifikaciju koja je česta za sve žrtve koje su srpske nacionalnosti – ‘za ovaj zločin još niko nije odgovarao’”, zaključio je Stevandić.

Obilježavanje ranijih godina. Foto: BIRN BiH 

Dan odbrane Tuzle također se obilježava sutra, jer, kako je kazao Mirza Ahmić, predsjednik Organizacije demobilisanih boraca, po svim saznanjima koja su kasnije dobili, tog dana je grad trebao biti okupiran, ali je “sve zbunila eksplozija” na Brčanskoj Malti.

“Mi smo imali ludu sreću da oni naprave takvu grešku, da natovare eksplozivna sredstva i gorivo i ostalo na kamione, gdje je najvjerovatnije zalutao neki metak, nešto, došlo je do samozapaljenja, do detonacije, koja je zbunila vojnike”, rekao je Ahmić.

Ove godine obilježavanju će prisustvovati delegacija Grada Tuzle, Koordinacija boračkih udruženja grada Tuzle, te predstavnici drugih organizacija i udruženja. U odvojenim terminima, zbog pandemije koronavirusa, odat će se poštovanje i položiti cvijeće na spomenik poginulim braniocima na Brčanskoj Malti, kao i na spomenik poginulim braniocima u ratu na Slanoj banji.

Fondacija “Istina, pravda, pomirenje” je prije nekoliko godina podnijela krivičnu prijavu za napad na ovaj grad protiv Mileta Dubajića i njegovih pretpostavljenih. Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, kazao je da građani ovog grada smatraju Dubajića i njegove pretpostavljene odgovornim za smrt svih poginulih na Brčanskoj Malti.

“Pošto je komandant kasarne Mile Dubajić, na nezakonit način, na kamione natovario municiju i gorivo, i na sve to bezobzirno i nezakonito postavio svoje ljude, došlo je do velikih eksplozija, koje su iznenadile obje strane, ubile mnogo ljudi i zapalile i oštetile okolne objekte”, rekao je Imamović.