Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Osman Mehmedagić i njegova braniteljica Senka Nožica. Foto: BIRN BIH

Tužilac Oleg Čavka je na žalbenoj sjednici pred Apelacionim vijećem Suda Bosne i Hercegovine obrazložio da ukidanje oslobađajuće presude traži zbog bitnih povreda krivičnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da su sami postupak obilježile brojne povrede.

Prema tužiočevim riječima, od prvog zakazanog ročišta Tužilaštvo je bilo konstantno pod pritiskom suda koji je preuzeo vođenje postupka, te da je na ročištu u februaru 2020. godine, nakon što je Odbrana navela da neće imati svojih dokaznih prijedloga, od tužioca tražena završna riječ, bez pitanja o dodatnim dokazima.

“Obaveza Suda je bila da pita tužioca ima li dodatnih dokaza, ništa od toga nismo čuli u sudnici. Nismo čuli ni da je Sud pitao stranke ima li još neko neki dokazni prijedlog”, kazao je tužilac.

Presuda je, prema tužiocu, izrečena na nepropisan način, jer stranke u postupku nisu čule izreku presude, ni konstataciju da su saglasne da se ne čita činjenični opis, što se samo može desiti kod sporazuma o priznanju krivnje.

“Sud je u obrazloženju obavještavao javnost i davao upute javnosti. Iznesena formulacija da nije svaka zloupotreba krivično djelo, ide u prilog tvrdnji da je presuda nerazumljiva i protivrječna sama sebi”, istakao je tužilac.

Nadalje je Čavka naveo da se Sud ponašao pristrasno, određivao redoslijed izvođenja dokaza Tužilaštva, te neke od njih nije prihvatio, te se stiče zaključak da je Sud bio kontaminiran ili je imao uvid u dokaze.

“U presudi se navodi da Tužilaštvo nije dokazalo umišljaj, ali naša tvrdnja je, što je u optužnici i navedeno, da ‘nisu se rukovodili interesima svoje službe, nego interesima prvooptuženog’”, rekao je tužilac, te predložio da se prvostepena presuda ukine i odredi novo suđenje.

Mehmedagić i Pekić su oslobođeni optužbi da su zloupotrebom položaja u augustu 2020. godine pribavili nadzorni snimak iz “BH Pošte” i otkrili identitet pošiljaoca anonimne prijave protiv direktora OSA-e.

U optužnici se navodi da su na neutvrđen način saznali da je podnesena anonimna prijava, a Pekić je, po naređenju Mehmedagića da mu pribavi snimak, kontaktirao direktora “BH Pošte”. Tražio je snimak s nadzorne kamere za 27. august, navodeći da je u pitanju državna tajna.

Mehmedagićeva Odbrana je navela da Tužilaštvo tokom postupka nije ni tražilo izvođenje dodatnih dokaza niti obrazložilo na koje okolnosti će biti izvedeni.

Ne stoji, prema Odbrani, tvrdnja tužioca da nije mogao izvesti dokaze koje je htio, jer sudija pred sobom ima optužnicu.

“Odbrana se branila i odbranila svjedocima Tužilaštva tako što ih tužilac nije pitao isto što i u istrazi. Jedini je imperativ bio optužiti direktora OSA-e”, kazala je Mehmedagićeva braniteljica Senka Nožica i dodala da optužnice, nažalost, imaju drugu konotaciju osim interesa pravde.

Pekićeva braniteljica Jesenka Rešidović je u odgovoru na žalbu Tužilaštva rekla da u ovom predmetu nije izmijenjen redoslijed izvođenja dokaza, kako navodi tužilac, već je Sud uživao svoje zakonsko pravo, odnosno otklanjanje svega što odugovlači postupak.

Apelaciono vijeće će odluku po žalbi Tužilaštva donijeti u zakonom predviđenom roku.

 

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi