Vijest

Odata počast civilima ubijenim na mostu u Brčkom 1992. godine

30. Aprila 2021.14:14
Polaganjem cvijeća i bacanjem ruža u rijeku Savu odata je počast civilima stradalim 30. aprila 1992. godine u Brčkom prilikom miniranja mosta koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Odavanje počasti ubijenim civilima na mostu u Brčkom
Odavanje počasti ubijenim civilima na mostu u Brčkom. Foto: Centar za nenasilnu akciju

Komemoraciji koju organizira Udruženje porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta BiH i Udruga obitelji nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Hrvata sa udruženjima za pomoć žrtvama i preživjelima seksualnog nasilja i logoraša, ove godine su se pridružili i bivši pripadnici Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS) uz mirovne aktiviste iz regiona.

Najveći broj civila, prema saopćenju Centra za nenasilnu akciju (CNA), na mostu se zatekao tokom pokušaja ulaska u BiH iz Hrvatske.

“Most je već ranije bio miniran i oštećen, a civili su u Gunji čekali da istekne policijski sat i krenu pješice preko mosta rano ujutru. Most je dignut u zrak nešto prije pet sati ujutru, dok je preko njega prelazila kolona civila koje su hrvatske vlasti pustile da preko mosta krenu 15-ak minuta prije isteka policijskog sata. Ubijeni su bili iz različitih dijelova BiH, što je otežalo utvrđivanje tačnog broja ubijenih, a činjenica da su tijela završila u rijeci Savi usložnila je potragu za nestalima”, saopćili su iz Centra za nenasilnu akciju, uz napomenu da je ubijeno više od stotinu civila.

Ramiz Ahmetović, predsjednik Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta, kazao je da ni nakon 29 godina nije podignuta optužnica za ovaj ratni zločin i da žrtve nisu sigurne da će se to desiti u skorije vrijeme.

“Ako se ovako nastavi, siguran sam da porodice neće dočekati pravdu jer će izumrijeti. Onda se postavlja pitanje kome će tad ta pravda trebati – samo istoriji, da se evidentira da se zna šta se desilo. I to je bitno, da se zna istina, ko je to uradio, ja ne mogu govoriti samo o individualnoj odgovornosti, da je to učinio pojedinac, iza ovoga stoji vlast kakva je tad bila”, rekao je Ahmetović.

Ratni veteran ABiH i član Centra za nenasilnu akciju Adnan Hasanbegović je kazao da porodice nestalih trebaju konkretnu pomoć državnih institucija u potrazi za svojim najmilijim, te je pozvao tužilaštva da konačno učine više na procesuiranju odgovornih.

Davorka Turk iz Centra za nenasilnu akciju je izrazila nadu da će se pojaviti inicijativa za obilježavanje ovog stradanja i s druge strane mosta, u Hrvatskoj, u Gunji, odakle su nesretni ljudi pošli u smrt.

Bivši pripadnik VRS-a Siniša Mijanić iz Šamca je rekao da su 30. aprila 1992. u Brčkom stradali nedužni civili i ljudi koji su bili na mostu, na putu svojim kućama, svojim porodicama, te da su većinom u ratu stradali oni koji su bili nedužni.

Ratni veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu / Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima i Boderištu kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama, Stupnom Dolu kod Vareša, potom u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.

 

 

Haris Rovčanin