Na entitetsko pravosuđe iz Tužilaštva BiH prebačeno 70 manje složenih predmeta ratnih zločina

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Prema informacijama iz VSTV-a, Državni sud je na prijedlog Tužilaštva BiH donio odluku o prenošenju vođenja postupka na entitetsko pravosuđe u ukupno 70 manje složenih predmeta. Kako je saopćeno, riječ je o predmetima u kojima je poznat počinilac ratnog zločina (KTRZ).

Podaci VSTV-a pokazuju da je 67 predmeta preneseno u 2020., a još tri u januaru 2021. godine.

Vijeće ministara je na vanrednoj sjednici održanoj 24. septembra 2020. usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine. Prema usvojenoj Strategiji, predviđeno je da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine.

Tužilaštvo BiH je, prema strateškim ciljevima Strategije, dužno izvijestiti nadzorno tijelo o konačnom broju i kategorizaciji predmeta za koje se podnosi prijedlog za prenos vođenja postupka. Rok predviđen Strategijom za ispunjavanje ovog cilja je 60 dana i kontinuirano, ali prema informacijama iz VSTV-a, Vijeće ministara još nije donijelo odluku o formiranju nadzornog tijela, koje je Tužilaštvo trebalo informisati.

Kako je navedeno u zaključcima sjednice Vijeća ministara održane 3. februara ove godine, nije razmatran “Prijedlog odluke o formiranju Nadzornog organa za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina”, s obzirom da predlagač treba doraditi predmetni materijal i dostaviti Vijeću ministara njegov novi tekst.

Predlagač odluke o formiranju Nadzornog organa je Ministarstvo pravde BiH.

Jedan od strateških ciljeva predviđen Strategijom jeste da Sud BiH u roku od 90 dana i kontinuirano donosi odluku o prijedlozima Tužilaštva za prenos vođenja postupka.

Na upit BIRN-a BiH je iz VSTV-a odgovoreno da je i prije usvajanja Revidirane državne strategije ovo tijelo koordiniralo aktivnosti između Suda BiH i Tužilaštva u pogledu intenziviranja prenošenja vođenja postupka u manje složenim KTRZ predmetima. Kako je navedeno, Sjernicama VSTV-a BiH uspostavljena je obaveza kontinuiranog pregleda i klasifikacije složenosti predmeta ratnih zločina, te podnošenje prijedloga za prenošenje vođenja postupka u manje složenim predmetima.

Prema podacima iz VSTV-a, najviše predmeta je prebačeno Kantonalnom sudu i Tužilaštvu u Bihaću, njih 12, Okružnom sudu i Tužilaštvu Bijeljina deset, te Okružnom sudu i Tužilaštvu Istočno Sarajevo, Kantonalnom sudu i Tužilaštvu Mostar i Kantonalnom sudu i Tužilaštvu u Novom Travniku po sedam predmeta.

Okružnom sudu i Tužilaštvu u Prijedoru prebačeno je šest, Kantonalnom sudu i Tužilaštvu u Sarajevu pet, te u Tuzlu i Trebinje po četiri, odnosno tri predmeta. Po dva predmeta su prebačena pravosuđu u Doboju, Livnu i Odžaku, te po jedan u Zenicu, Brčko distrikt i Goražde.

Kako je BIRN BiH ranije pisao, postupak protiv Ivana Đurića vodit će se u Brčkom. On je osumnjičen za zločin počinjen nad civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u logoru “Luka”.

“Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o manje složenom predmetu, vođenje krivičnog postupka prenosi se na mjesno nadležni sud radi ispunjenja obaveza predviđenih Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina”, naveli su iz Suda Bosne i Hercegovine krajem prošle godine.

Prema informacijama iz Suda BiH, posljedice krivičnog djela koje se osumnjičenom stavlja na teret nisu takvog intenziteta kao posljedice krivičnih djela koja se procesuiraju, odnosno koja bi se, u skladu sa Strategijom, trebala procesuirati pred Državnim sudom.

“Iz optužnice, kao i dostavljenog spisa, ne proizlazi da je osumnjičeni u inkriminiranom periodu obavljao bilo kakvu zapovjednu funkciju u vojnim, policijskim ili političkim strukturama, odnosno da mu se na teret ne stavlja teži način i stepen učešća u izvršenju krivičnog djela, te da nema ni dodatnih okolnosti u smislu povezanosti predmeta s drugim predmetima, interesa žrtava i svjedoka”, naveli su iz Suda BiH ranije.

Đurić je, kako se navodi, osumnjičen za zločin protiv civilnog stanovništva prema Krivičnom zakonu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ).

Iz ove institucije napominju da je cilj Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, između ostalog, i težnja da se svi resursi kojima raspolaže Sud BiH prvenstveno usmjere na procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločina, što u ovome predmetu nije slučaj, te bi prenošenjem vođenja konkretnog predmeta na mjesno nadležni sud – Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – bio ostvaren i ovaj cilj predviđen Strategijom.