Ćamil Ramić i ostali Foto: Sud BiH
Tahira Pleh je ispričala kako je rat dočekala kao sutkinja Opšteg suda u Goraždu, a da je u decembru 1992. godine bila obaviještena kako je formiran Okružni vojni sud i da je postala predsjednica tog suda.
Svjedokinja je kazala da je od komande Istočnobosanske operativne grupe (IBOG) tražila pomoć kako bi se pronašle prostorije za okružni vojni pritvor, te da joj je rečeno da u podrumu bivše zgrade ZOIL-a ima prostorija koja bi mogla poslužiti u te svrhe.
Pleh je pojasnila da je u podrumu u jednoj prostoriji bio vojni zatvor, a u drugoj vojni pritvor. Dodala je da su u prostoriji zatvora – mada ga u to vrijeme nisu smatrali zatvorom, kako je kazala – bili pripadnici Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).
“Kasnije su dovedeni ratni zarobljenici i smješteni su u podrumske prostorije iste zgrade”, rekla je Pleh.
Ona je potvrdila da je dobivala dnevne, ali i mjesečne izvještaje, na kojima su se nalazila, između ostalog, imena osoba koje su izdržavale pritvor po rješenju suda, ali i ratnih zarobljenika.
“Što se tiče vojnog pritvora, nadležan je predsjednik vojnog suda. A za ratne zarobljenike nije bio nadležan Okružni vojni sud, odnosno ja. Ja nisam imala ingerencije ili bilo šta drugo da vodim računa još i o ratnim zarobljenicima. Ja sam nadležna za vojni pritvor, a za ostalo ne”, kazala je Pleh.
Svjedokinja je bila obaviještena od upravnika vojnog pritvora, kako je navela, da stražari izvode ratne zarobljenike na saslušavanje na sprat iste zgrade.
“Kasnije sam čula da su na spratu postojale kancelarije da li državne ili vojne bezbjednosti, ne znam koja je bila, da se saslušavaju”, rekla je ona.
Odbrana Himze Selimovića je upitala da li je ikada u dnevnim izvještajima naišla na podatak da je neko tukao ratne zarobljenike, što je Pleh negirala.
“Nisam, jer bih ja poduzela mjere da je tako bilo”, objasnila je ona. Dodala je i da su iste uslove imali pripadnici ABiH i ratni zarobljenici.
Selimoviću se sudi sa Ćamilom Ramićem, Mehmedalijom Topalovićem i Ramizom Mićivodom, koji se terete za zločine nad ratnim zarobljenicima – pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) – počinjene na području Goražda i Višegrada u periodu od 1992. do 1994. godine. U ovom predmetu se sudi i Mehmedu Dobrači, koji je optužen za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima počinjene u periodu između februara i oktobra 1995. na području Rogatice i Goražda.
Prema optužnici, oni su bili pripadnici ABiH, uglavnom na pozicijama u bezbjednosnom sektoru.
Suđenje će se nastaviti 4. marta.
