Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Glamočak (sa maskom) i Čigoja (krajnje desno). Foto: BIRN BiH

“Odbijaju se, kao neosnovane, žalbe Tužilaštva BiH, kao i žalbe branilaca optuženih Branka Čigoje, Željka Todića i Saše Boškića, te se presuda Suda Bosne i Hercegovine od 9. juna 2020. godine potvrđuje”, stoji u drugostepenoj presudi u koju je BIRN BiH imao uvid.

Ovom presudom potvrđuje se i prvostepena presuda kojom je Milorad Glamočak oslobođen krivice.

Prvostepenom presudom od 9. juna 2020. godine, Čigoja, Todić i Boškić su proglašeni krivima da su 13. septembra 1995., kao pripadnici Izviđačkog voda 11. lake mrkonjićke brigade VRS-a, učestvovali u ubistvu 28 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, pripadnika radnog voda koji su bili dodijeljeni toj jedinici.

Osuđeni su na po 14 godina zatvora. Istom presudom, Glamočak je kao komandir Izviđačkog voda oslobođen optužbi.

Prvostepeno Sudsko vijeće je zaključilo da su civili bili na spratu objekta stare željezničke stanice u Oborcima, kada je Čigoja došao i u tri navrata ih izvodio u grupama od po četiri-pet, a potom sve preostale. Utvrđeno je da su Čigoja, Todić i Boškić sa drugima učestvovali u likvidaciji.

Glamočak je, kao nekadašnji komandir Izviđačkog voda, oslobođen optužbi po komandnoj odgovornosti da nije spriječio ni kaznio počinioce zločina. Tada je Vijeće zaključilo da nema dokaza da se Glamočak saglasio s naredbom za ubistva civila, kao ni da je imao svijest da se njegovi potčinjeni spremaju da počine zločin ili da su ga počinili.

Drugostepena presuda je konačna i ne postoji mogućnost žalbe.

 

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu