“Samo naprijed, palije u ruke, udrite, drugačije se ne može. Ako nećemo mi njih, oni nas hoće. Ljudi, mi smo krv i znoj prolili, sad da napuštamo svoje ognjište nekom drugom”, pisao je jedan od članova grupe “Doček migranata” na Facebooku i pozivao ostale učesnike na “akciju protiv izbjeglica i migranata” koji se nalaze u BiH.

Osim ove, postoji još nekoliko grupa na društvenim mrežama koje su napravljene kako bi članovi pratili i razmjenjivali informacije o kretanjima izbjeglica i migranata, ali i prevoznika u Unsko-sanskom kantonu (USK).

Postovi i komentari često obiluju pozivima na nasilje, na blokiranje saobraćajnica, kamenovanje i paljenje autobusa. Izbjeglice i migranti se nazivaju “gamadima koju treba protjerati”, te se otvoreno prijeti osobama koje im pomažu, volonterima i aktivistima. U pojedinim slučajevima, nakon poziva na društvenim mrežama dolazilo je do blokiranja saobraćajnica ili su prevoznici bili vraćeni na početna odredišta zajedno s migrantima koje prevoze. Neke od ovih grupa prati i po nekoliko hiljada građana BiH.

BIRN BiH je nekoliko mjeseci pratio objave na otvorenim stranicama i imao uvid u neke od zatvorenih grupa, unutar kojih administratori kriju svoje podatke ili se kriju iza lažnih profila. Neke od njih su u međuvremenu ugašene pošto su prijavljene Facebooku zbog širenja govora mržnje i poziva na nasilje.

Napadi na aktiviste i volontere

Nedugo nakon što su grupe napravljene, prijetnje su počele da se ostvaruju u stvarnosti. Fizički je napadnuta aktivistica u Velikoj Kladuši, a ranije joj je u više navrata ozbiljno prijećeno, javno, a i putem društvenih mreža.

“Zaista sam u jednom permanentnom strahu. Nekoliko puta su bili nasrtaji autom na mene. Ljudi su me pratili, slikali i objavljivali fotografije na društvenim mrežama, čime sam postajala meta. U septembru sam i fizički napadnuta u svom gradu”, govori za BIRN BiH aktivistica i volonterka iz Velike Kladuše koja je zbog straha od odmazde zamolila da se ne navodi njeno ime.

Ona se od dolaska prvih izbjeglica i migranata u Krajinu trudila da im pomogne, podijeli pomoć i olakša svakodnevnicu. Dodaje kako je u Velikoj Kladuši jedno vrijeme vladala atmosfera ogromog straha i nasilja prema migrantima, ali i prema aktivistima i volonterima. Na društvenim mrežama su se redovno objavljivale slike migranata i njihovo kretanje.

“To rade moji sugrađani, ljudi s lažnim i s pravim profilima. Javno prijete, psuju, vrijeđaju, pozivaju na progone i linč. Kada su me napadali, govorili su užasne stvari, spominjali majku, Boga, državu”, govori ova humanitarka i volonterka.

Ona smatra da ne postoji politička volja da se nađe sistemsko rješenje za ljude u pokretu i zabrinuta je zbog najave zatvaranja kampova i problema koje donosi zima.

“Posebno se plašim da će se veći broj ljudi skoncentrisati na području Velike Kladuše nakon zatvaranja kampa ‘Lipa’ kod Bihaća u potrazi za utočištem. S obzirom da su temperature veoma niske i da je hladno, plašim se šta će biti s gladnim migrantima bez smještaja i kako će se situacija dalje odvijati. Posebno me zabrinjava što se niko od zvaničnika nije pojavio i zatražio od građana da se suzdrže od nasilja i da je država ta koja garantira ljudska prava i građanima i ljudima koji se nađu na teritoriji BiH”, kaže ona.

Ujedinjene nacije (UN) su ranije pozvale bosanskohercegovačke vlasti da istraže kampanju zastrašivanja, blaćenja i prijetnji smrću upućene ženama volonterima koje pomažu migrantima.
“Zahtijevamo od vlasti u BiH da provedu brzu, nezavisnu i nepristranu istragu zbog napada na volontere i da privedu odgovorne pred lice pravde u skladu s međunarodnim standardima”, saopštila je Mary Lawlor, posebna izvjestiteljica UN-a za stanje branitelja ljudskih prava.

Ovi pozivi došli su nakon povećanog širenja govora mržnje i poziva na nasilje putem društvenih mreža, što je dovelo do ugrožavanja osoba koje pomažu izbjeglicama i migrantima, a i samim migrantima.

Prijećeno je i vozačima autobusa, što je kulminiralo pred kraj ljeta, kada je tokom protesta razbijeno vjetrobransko staklo autobusa koji je prevozio migrante.

Vi ste novinari na strani migranata

Mještani su tokom jeseni ispred izbjegličkog i migrantskog kampa “Miral”, na ulazu u Veliku Kladušu, održali niz protesta i tom prilikom su zahtijevali zatvaranje objekta i premještanje migranata na drugu lokaciju. Oni nisu krili nezadovoljstvo situacijom u gradu i okolici, krivili su vlasti sa svih nivoa, a nisu bili blagonakloni ni prema novinarima, a ni migrantima.

“Šta ste došli da snimate? Vi novinari ste najgori, vi ste na strani ovih ‘crnaca’”, govorila je grubo gospođa iz grupe građana tokom ranijeg protesta u oktobru, na šta je krupniji muškarac rekao: “Niko vam neće dati izjavu i nemate šta da tražite ovdje. Vi novinari samo lažete, vi iz BIRN-a, ma svi ste isti.”

Slično su dobacivali ostali učesnici skupa, čiji je cilj bilo blokiranje ulaza u kamp u kojem su smješteni izbjeglice i migranti, a ovo okupljanje predstavljalo je nastavak niza protesta u Velikoj Kladuši i Bihaću. Okupljeni su govorili kako nemaju organizatora, nego se narod samoorganizovao. Stariji je čovjek, kada je napetost popustila, bio malo otvoreniji: “Niko ne smije preuzeti odgovornost za skup jer se boje kazni. Sve se dogovara putem društvenih mreža. Tamo su svi heroji, stotine ih je kazalo da će doći na protest, a evo nas tridesetak tu. Naš narod je takav”, kaže on.

Migranti na meti

U mjestu Vrnograč, nadomak Velike Kladuše, novinaru BIRN-a BiH grupa migranata iz Alžira i Maroka bojažljivo je pričala i pokazivala ruke, noge, ali i glave umotane u zavoje. Kažu kako ih je grupica mještana tokom oktobra redovno posjećivala, prijetila i tukla.

“Udarali su nas šipkama, koristili elektrošokove i protjerali su nas u šumu, a kuću u kojoj smo boravili su zapalili”, govori Ali Sofian iz Alžira dok pokazuje modrice i rane na svom tijelu nastale od napada.
Lokalni stanovnik potvrdio je njihove navode i rekao da je čuo pucnjeve te noći, te da policija ne čini ništa kako bi zaštitila ove ljude.

“Kada se smirila situacija, tokom noći ovi migranti su mi došli na vrata, uplašeni i uplakani, te su molili za pomoć. Dali smo im hrane, odjeće i smjestili ih tu noć. Prijete im i dalje”, kazao je naš sagovornik koji je želio ostati anoniman jer se plaši za sigurnost svoje porodice i imovine te dodao kako bi migrantima bilo najbolje da odu dalje, “jer lokalci koji su ih zlostavljali neće odustati”.

Za migrante postaje sve teže da se kreću prema Evropskoj uniji. Odlukom vlasti u Unsko-sanskom kantonu, vozačima autobusa je zabranjeno da primaju migrante. U privatnom smještaju je također zabranjeno izdavanje soba migrantima, dok se u Bihaću i u Velikoj Kladuši najavljuje zatvaranje većine kampova. Više od hiljadu ljudi u pokretu živi u napuštenim objektima i u šumama pored gradova te spavaju i improvizovanim šatorima koje su napravili od najlona.

“Noći su hladne. Ovdje nas je nekoliko stotina i tražimo priliku da odemo u Hrvatsku”, kaže čovjek iz Bangladeša dok u zagorjelom loncu miješa kuhanu rižu koju na plamenu priprema za sebe i saputnike.

Uništavanje stvari i telefona migranata

Grupe migranata svakodnevno nastoje preko Hrvatske i Slovenije doći do zemalja Zapadne Evrope. Foto: BIRN BiH

U Bihaću se kampovi za prihvat migranata zatvaraju, a u preostalima nema mjesta, tako da su brojni ljudi u pokretu prisiljeni boraviti i spavati po napuštenim objektima ili u šumama.

Jedna grupa Pakistanaca boravila je i spavala na otvorenom u šumi na periferiji Bihaća. Na hladnoj zemlji samo je deka, a jednim jorganom se pokriva njih deset. Na zgarištu i u pepelu ostaci hrane, deka, odjeće i mobitela. Tvrde da su im stvari zapalili ljudi u uniformama.

“Policija je dolazila nekoliko puta, pokupili su i zapalili nam sve stvari. Nekima su oduzimali mobilne telefone, dok su neke udarali. Nemamo se više gdje skloniti”, pojasnio je Muhamed iz Pakistana probleme s kojima se suočavaju njegovi zemljaci u šumama u blizini grada.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK) nisu odgovorili na više upita o nasilju prema migrantima i spaljivanju njihovih ličnih stvari.

Najavljeno zatvaranje kampa “Lipa” dodatno plaši oko 1.300 migranata smještenih u njemu da će se odnos prema njima dodatno pogoršati zbog prebacivanja odgovornosti za situaciju u kojoj se nalaze.