Dok sudovi odbijaju prekršajne naloge, banjalučki aktivisti postavljaju pitanje odgovornosti za njihovo pokretanje

Raniji protest grupe “Pravda za Davida”. Foto: BIRN BiH

Ozrena Perduva iz neformalne grupe građana “Pravda za Davida” banjalučka policija teretila je za kršenje Zakona o javnom redu i miru jer je, prema navodima iz prijave, organizovao javni skup ispred Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci 15. novembra 2019. godine, povodom 600 dana od prvog okupljanja građana na Trgu Krajine. On za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da se nije radilo o javnom skupu, već o konferenciji za novinare na javnom prostoru ispred zgrade banjalučkog Okružnog tužilaštva.

Napominje kako je poziv na informativni razgovor u policiji dobio mjesec dana nakon konferencije.

“Rekli su da sam održao nezakonito okupljanje i izdali su mi prekršajni nalog s kaznom od 500 maraka. Naravno, ja sam taj nalog predao na sudsko odlučivanje. Stigla mi je odluka suda. Suđenje se neće ni održati. Sudija je stavila nalog van snage i obustavila postupak”, kaže Perduv i dodaje da u slučaju ove prijave nije održano nijedno ročište, već ga je sud samo obavijestio da je prekršajni nalog stavljen van snage.

Trinaest građana je u decembru 2018. godine dobilo prekršajne naloge za remećenje javnog reda i mira. U tom slučaju, potvrdio je za BIRN BiH Dragan Tolimir, jedan od advokata okrivljenih građana, održano je jedno ročište, u februaru ove godine.

“Sud je od podnosioca prekršajne prijave tražio dopunu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Budući da policija nije dostavila dopunjen zahtjev, sud je zahtjeve odbacio”, kaže za BIRN BiH advokat Dragan Tolimir.

Iz banjalučkog Osnovnog suda rekli su da ne mogu govoriti o konkretnim predmetima, pogotovo što se u slučaju nekih od građana “vodi velik broj predmeta”. U odgovoru su naveli kako samo sudija donosi odluke na osnovu činjenica i kako stranke u postupku imaju pravo žalbe.

“Sudija nije dužan objašnjavati novinaru razloge zašto je donesena takva odluka”, odgovorili su iz banjalučkog Osnovnog suda na pitanja o razlozima donošenja odluka.

Iz banjalučke policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar najnovije obustave postupaka koje su pokrenuli prekršajnim prijavama.

Ispitivanje odgovornosti za prekršajne naloge

Ozren Perduv ispred Ustavnog suda BiH. Foto: BIRN BiH

Iz Centra za ljudska prava iz Banjaluke mjesecima upozoravaju da postupanje policije prema određenoj grupi građana u ovom gradu predstavlja kršenje ljudskih i građanskih prava i diskriminaciju tih građana.

“Sudski postupci po prekršajnim prijavama protiv lica iz grupe ‘Pravda za Davida’ i drugih građana zbog navodnog kršenja javnog reda i mira, pokazuju svu tragikomediju takvog postupanja pripadnika MUP-a RS-a”, kaže Dragan Todorović iz banjalučkog Centra, navodeći da policija ne odustaje od pisanja novih naloga uprkos tome što ih je sud do sada odbijao.

“Tragičnost je u tome što sve to plaćaju građani Republike Srpske iz svojih džepova a da se niko iz MUP-a oko toga nije makar malo zabrinuo i zapitao o opravdanosti takvog trošenja javnog novca. Još veća tragičnost je što ukupna situacija sa pisanjem neosnovanih prekršajnih naloga iznova i iznova, pokazuje da imamo ozbiljne elemente organizovanog i sistemskog progona i maltretiranja jedne grupe građana, što je skandalozno i nedopustivo samo po sebi”, kaže Todorović.

On smatra da svaka prijava koju policija neosnovano napiše nekom od građana i koja kasnije na sudu bude odbačena kao neosnovana, samo dodatno produbljuje nepovjerenje između građana i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

U Helsinškom parlamentu građana Banjaluka napominju da je vladavina prava u BiH temeljni kamen spoticanja u nastojanjima da “postanemo normalna država”.

“Zloupotreba ovlaštenja i zloupotreba službenog položaja su svakodnevna pojava. To je naročito očito u slučaju PZD-a [Pravda za Davida] od strane MUP-a RS-a, gdje je po cijenu kršenja zakona bilo potrebno razbiti proteste. S obzirom na ustrojenost policije, a ne samo policije nego i cjelokupne vlasti u RS-u, jasno je da su naređenja došla od najviših instanci. Naravno da će obični policajac postupiti po naređenju, bez obzira što krši zakon, jer kršeći zakon, neće imati nikakve posljedice, a ako ne izvrši naređenje, automatski dobija otkaz”, kaže za BIRN BiH Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana.

On ističe da je ohrabrujuće to što sud obustavlja postupke i stavlja van snage postupke policije protiv aktivista, ali sumnja da će neko od nadležnih – tužilaštvo, unutrašnja kontrola ili neko drugi – pokrenuti pitanje odgovornosti policije i policajaca.

U grupi “Pravda za Davida” napominju da je zabrinjavajuće i to što se policajci koji su dio nekih od sudskih postupaka, u kojima se sudi građanima prekršajno po prijavama tih policajaca, ili krivično po tužbi za napad na službeno lice, pojavljuju kao službena lica koja pišu nove prekršajne prijave građanima. Ozren Perduv pojašnjava da je isti policajac koji je njemu izdao prekršajni nalog zbog konferencije za medije ispred Okružnog tužilaštva kasnije legitimisao i pisao prekršajne prijave građanima koji su ispred Osnovnog suda dolazili da daju podršku aktivistima kojima se sudi.

“Izdavalac prekršajnog naloga protiv mene je policajac zbog koga je tužilaštvo podiglo optužnicu protiv osam članova ‘Pravde za Davida’ zbog navodnog napada na službeno lice 25. decembra 2018. godine. Isti taj policajac je učestvovao u legitimisanju žena i majki koje su bile ispred suda na jednom od mnogih suđenja. Svih tih šest žena je dobilo prekršajne naloge na 500 maraka. Stavljeno im je na teret da su držale sliku ubijenog Davida Dragičevića i time organizovale javni skup”, kaže Perduv iz “Pravde za Davida”.

Iz banjalučke policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nisu odgovorili ni na zahtjev da komentarišu ove navode.