Uznemirujuća sporost pravosuđa

Početak suđenja Goranu Salihoviću, bivšem glavnom državnom tužiocu, u januaru 2020. godine istaknuo je negativan trend dužine trajanja sudskih postupaka u Bosni i Hercegovini. Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti Misije OSCE-a u BiH ukazao je kako je situacija na Kantonalnom sudu u Sarajevu, gdje se Salihoviću sudi, ponajviše uznemirujuća.

Na početak suđenja bivšem glavnom državnom tužiocu, optuženom za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, čekalo se duže od godinu dana, o čemu je BIRN BiH u januaru pisao.

Iako je Salihović s pozicije glavnog tužioca Državnog tužilaštva suspendiran u septembru 2016., a Tužilaštvo BiH istragu pokrenulo iste godine, optužnica protiv njega podignuta je tek novembru 2018. godine. Optužnicom se Salihović tereti da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH, od početka februara 2013. do 28. septembra 2016. pribavio imovinsku korist u iznosu preko 50.000 konvertibilnih maraka (KM).

Nakon što se izjasnio da nije kriv pred Državnim sudom, početkom 2019. godine ovaj sud je donio odluku da predmet prebaci na Općinski sud u Sarajevu, koji se oglasio nenadležnim, te predmet vratio Sudu BiH. Ovaj sud predmet je ponovno vratio Općinskom sudu, naglasivši da je sud kojem je predmet ustupljen dužan provesti postupak i donijeti odluku. Općinski sud je zatim Salihovićev predmet, zbog “zaprijećene kazne”, na postupanje uputio Kantonalnom sudu Sarajevo, gdje je u toku saslušanje svjedoka Tužilaštva.

Godina propuštene prilike za vraćanje integriteta pravosuđa

Milan Tegeltija. Foto: BIRN BiH

Jednoglasnom podrškom članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) ukazanom predsjedniku ovog tijela Milanu Tegeltiji nakon afere “Potkivanje” u 2019. godini propuštena je prilika da se postavi presedan o integritetu, navodi se u Izvještaju stručnjaka o vladavini prava, poznatijem kao Priebeov izvještaj.

Događaji povezani s Tegeltijom u 2020. godini dodatno su narušili povjerenje javnosti u pravosuđe i sam njegov integritet. Nakon Tegeltijine odluke da prisustvuje sastanku u Istočnom Sarajevu na poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ali i izjave u kojoj je naveo da je on sastavni dio Podvijeća Republike Srpske, zbog čega ima obeveze prema ovom entitetu, on je dobio podršku članova Vijeća na sjednici čiji dio je bio zatvoren za javnost u dijelu rasprave o Tegeltiji.

Kako su tada članovi Vijeća kazali novinarima BIRN-a BiH, od Tegeltije se nije tražilo davanje ostavke, ali je bilo prijedloga za kolektivno podnošenje ostavke članova VSTV-a.

Ova izjava je izazvala podjelu između udruženja sudija u Bosni i Hercegovini. Iz Udruženja sudija Federacije BiH su u februaru rekli kako smatraju da je Tegeltija prekršio Zakon o VSTV-u, dok su iz Udruženja sudija RS-a poručili kako smatraju da je njegova izjava u skladu sa zakonom. Ova udruženja su i povodom posljednje afere – u vezi sa audiosnimkom razgovora Tegeltije s bivšom članicom Vijeća Milijanom Buhom o imenovanju njene sestre na funkciju u pravosuđu – imala oprečna mišljenja.

BIRN BiH je tokom cijele godine nastavio izvještavati o događajima povezanim s VSTV-om i ulogom predsjednika i članova Vijeća u suočavanju pravosuđa s korupcijom.

Zloupotrebe nabavki za sprečavanje širenja koronavirusa

BIRN BiH je izvještavao o postupcima javnih nabavki od početka pandemije, posebno nakon odluke Vijeća ministara 17. marta 2020. godine o proglašenju stanja prirodne i druge nepogode, kada je Agencija za javne nabavke (AJN) izdala mišljenje o postupcima za hitne nabavke koje treba primjenjivati za javne nabavke u vezi s koronavirusom, razjasnivši pritom kako postoje dva izuzeća od važećeg Zakona o javnim nabavkama koja se mogu primijeniti, te da nema potrebe za izmjenama zakona.

BIRN BiH od marta osvježava bazu podataka o nabavkama povezanim s borbom protiv pandemije koronavirusa. Analize u martu su pokazale da se klinički centri suočavaju s manjkom medicinske i zaštitne opreme i kako je tokom prethodnih pet godina 11 bolnica i kliničkih centara kupilo 50 respiratora u vrijednosti većoj od 3,3 miliona konvertibilnih maraka.

Novinari BIRN-a BiH pratili su tok novca – 30 miliona KM – koje je Vlada Federacije izdvojila za univerzitetsko-kliničke centre čiji je osnivač, s namjerom da se najveći dio novca utroši na nabavku respiratora. Iz ovih 30 miliona KM nadoknadu je trebao tražiti Univerzitetski klinički centar u Sarajevu (UKCS), koji je od firme “Cubicus” trebao nabaviti 40 respiratora, ali respiratori nikada nisu kupljeni od ove firme.

Već tada su iz Agencije za javne nabavke potvrdili za BIRN BiH kako su primijećene zloupotrebe prilikom nabavki čiji je cilj sprečavanje širenja i ublažavanje posljedica koronavirusa.

Lokalni primjeri bez sudskih epiloga

U aprilu 2020. godine novinari BIRN-a BiH otkrili su kako je prilikom izgradnje izolatorija i trijažnog centra za liječenje zaraženih koronavirusom nije primjenjivan Zakon o javnim nabavkama i kako je naredbom Kriznog štaba Grada Srebrenika adaptacija ovih objekata pripala firmi “Fenix AS”, čiji je suvlasnik Fadil Smajić, vijećnik Gradskog vijeća Srebrenika.

Kako je tada pojašnjeno iz Gradske uprave, zbog proglašenja stanja prirodne nesreće, “na snazi je Zakon o zaštiti i spašavanju, tako da štabovi Civilne zaštite ne vrše proceduru javnih nabavki, nego rade isključivo po naredbama”.

Nakon što je Agencija za javne nabavke formirala predmet u vezi sa izgradnjom izolatorija, a potom Tužilaštvu Tuzlanskog kantona (TK) dostavila izvještaj o monitoringu predmeta izgradnje izolatorija, Tužilaštvo je donijelo odluku da se o izgradnji ovog izolatorija neće provoditi istraga.

“Nakon analize izvještaja i materijalnih dokaza, utvrđene činjenice i okolnosti ne upućuju na osnov sumnje da je komandant Štaba civilne zaštite Grada Srebrenika postupao s ciljem pribavljanja koristi sebi ili firmi ‘Fenix AS’ Srebrenik, a što kao zabranjenu posljedicu definiše krivično djelo ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, također nema osnova sumnje da je počinjeno neko drugo krivično djelo, te je donesena naredba da se neće provoditi istraga”, saopćio je Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva TK-a.

Nabavka maski u Sarajevu od sina kantonalne zastupnice

Dok je u Srebreniku izolatorij gradila firma gradskog vijećnika, istraživanje BIRN-a BiH je pokazalo kako je Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo (KS) nabavila 50.000 zaštitnih maski od firme “Panta Rei”, čiji je trenutni vlasnik Bariš Bejtović, sin Bilsene Šahman, zastupnice Saveza za bolju budućnost (SBB) u Kantonalnoj skupštini. Ona je bila jedan od osnivača kompanije čija je djelatnost, prema Portalu javnih nabavki i registru kompanija, “njega i održavanje tijela”.

Ugovor o nabavci zaštitnih maski je iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu KS-a. Pola godine kasnije, iz Kantonalnog tužilaštva KS-a su za BIRN BiH potvrdili kako neće provoditi istragu “budući da ne postoje osnovi sumnje da su prijavljene osobe počinile krivično djelo ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’”.

Izvještaj Evropske komisije (EK) o BiH za 2020. godinu, iako navodi dobre odgovore BiH tokom početka pandemije koronavirusa, ukazuje na zloupotrebe postupaka javnih nabavki koje je Agencija uočila. Kako se u ovom izvještaju navodi, kapaciteti za upravljanje postupcima javnih nabavki su slabi, zbog čega je potrebno uspostaviti specijalizovane funkcije za javne nabavke u svakom ugovornom organu, za koje treba angažovati službenike koji raspolažu relevantnim vještinama i stručnošću.

Prijavitelj korupcije kažnjen otkazom

Izvještaj Evropske komisije se u dijelu o borbi protiv korupcije posebno osvrnuo na administrativnu zaštitu za prijavitelje korupcije (zviždače), navodeći kako je Agencija za sprečavanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dodijelila administrativnu zaštitu za prijavitelje korupcije u jednom slučaju 2019. godine, dok je u 2018. zaštita dodijeljena u dva slučaja.

Zvanični status “zviždača” je dobio i Emir Mešić, uposlenik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) koji je o zloupotrebama u Upravi upozorio Državno tužilaštvo, koje ga duže od godinu dana nije saslušalo. On je za BIRN BiH u junu ispričao kako oko 171 milion KM, novca prikupljenog za parkiranje na carinskim terminalima u BiH tokom posljednje decenije, završi na računima tridesetak privatnih firmi.

Njima je Upravni odbor UIO-a, u kojem sjede državni i entitetski ministri finansija, prepustio posao naplate parkinga na 23 od ukupno 38 postojećih carinskih terminala, i dozvolio da zadržavaju 70 posto prihoda, a da ostatak uplaćuju u budžet.

Protiv Mešića se pred disciplinskom komisijom UIO-a vode dva postupka, pri čemu mu je u jednom prvostepenom odlukom zbog neovlaštenog davanja izjave za BIRN BiH izrečena sankcija degradiranja na niže radno mjesto ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta u trajanju od 12 mjeseci.

Drugom odlukom je kažnjen prestankom radnog odnosa. On je najavio žalbu na ovu prvostepenu odluku.

Tromost sistema utiče na zdravlje i život građana

Problem u tenderima uočen je i u učešću u evropskoj nabavci lijekova za koronavirus. BiH u nabavci nije učestvovala jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja poziva.

BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19, ali i da će BiH lijekove obezbijediti iz rezerve navedene nabavke.

Iz Evropske komisije su kasnije potvrdili kako nabavka traženih lijekova na ovaj način zavisi od rezultata nabavke čija je evaluacija u toku.

“Ove količine mogle bi biti dostupne zemljama koje ne učestvuju u nabavci, ali sve zavisi od rezultata same nabavke”, objašnjeno je tada.

Zatvorska kazna bivšem načelniku zbog zloupotrebe položaja

BIRN BiH je u augustu izvijestio da je Avdija Kovačević, bivši načelnik Vareša, nakon što je Kantonalni sud u Zenici prihvatio sporazum o priznanju krivice, osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i poslugu u službi, te će mu se oduzeti imovinska korist u iznosu većem od 220.000 maraka.

Kovačeviću je ovom presudom zabranjeno obavljanje funkcije rukovođenja u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine u trajanju od pet godina, a oduzet će mu se brojni predmeti, od kojih sedam satova, dvije kožne jakne i 193 primjerka knjige “Vareš 1992.-1995. – Zločin, istina i pravda”, čiji je autor.

Kovačević je osuđen po 26 tačaka optužnice Kantonalnog tužilaštva zato što je od 16. novembra 2012. do 11. novembra 2016. godine, kao načelnik Općine Vareš, postupao protivno interesu službe i iskoristio svoj službeni položaj i ovlaštenja “općinskog načelnika” s ciljem da sebi pribavi imovinsku korist plaćanjem svojih ličnih obaveza i ošteti Općinu Vareš.

Nepravilnosti izbornih procesa uskoro na sudovima

Ilustracija. Foto: BIRN BiH

Analiza BIRN-a BiH u septembru pokazala je da nezakonitosti koje se dešavaju tokom izbora u BiH u velikoj su mjeri posljedica ili su omogućene razmjenom i trgovinom mjestima u biračkim odborima kojom se koriste političke stranke.

O krađi na izborima je za BIRN BiH pričao i Jasmin Habul, koji je ubijeđen da su njegov izborni rezultat izmijenile stranačke kolege u biračkom odboru na izborima 2016. godine.

Habul je već ranije imao iskustvo učestvovanja u biračkim odborima ispred drugih stranaka, te je na osnovu toga mogao primijetiti kako veliki broj stranaka koje nemaju vlast nominuju svoje predstavnike u biračke odbore u Tuzli. Zbog manjka kontrole Izborne komisije, kako navodi Habul, dolazi do primjera biračkih odbora u kojima većina članova u stvarnosti dolaze iz jedne političke partije.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je naredbu o provođenju istrage za krivično djelo “izborna prevara” koje je 2016. godine prijavio Jasmin Habul nakon pisanja BIRN-a BiH.

Ovakve nezakonitosti novinari BIRN-a BiH su ispratili tokom lokalnih izbora u Kladnju i Sanskom Mostu, gdje su zabilježene trgovine mjestima u biračkim odborima.

Političke usluge za “Noćne vukove” se nastavljaju

Goran Tadić, potpredsjednik “Noćnih vukova” u Republici Srpskoj, koji je ujedno i vozač ministra Petra Đokića, dobio je, kao suvlasnik firme “New Energy”, u maju 2018. godine koncesiju od ovog ministarstva u vrijednosti oko tri miliona maraka za izgradnju male hidroelektrane kod Han-Pijeska.

Novo istraživanje BIRN-a BiH dvije godine poslije je pokazalo kako ova firma nije ispunila niti jedan od tri roka iz ugovora o koncesiji, a uprkos tome Ministarstvo nije raskinulo ugovor zbog probijanja rokova i planira odobriti nove rokove. Firma “New Energy” nije trpjela posljedice zbog kašnjenja.

Prema ugovoru o koncesiji, ova firma je godinu dana nakon stupanja ugovora na snagu, u maju 2019. godine, trebala početi sa izgradnjom hidroelektrane, a u maju 2020. je trebala početi plaćati koncesionu naknadu. Do oktobra 2020. godine gradnja nije ni počela.

Spore istrage koje završe obustavom

Kantonalnom tužilaštvu KS-a je bilo potrebno četiri i po godine od podnošenja krivične prijave protiv načelnika Općine Ilidža Senaida Memića zbog izdavanja dozvola za izgradnju hotela “Regency”, da donese odluku da neće provoditi istragu smatrajući kako veća spratnost ne donosi dodatnu korist investitoru “Malak Group”. Nakon žalbe koja je prihvaćena, spis je vraćen na ponovno odlučivanje.

U prijavi, za koju se odluka o istrazi donosila duže od četiri godine, navodi se da je Memić izdavanjem dviju dozvola dopustio izgradnju hotela saudijskom investitoru “Malak Group”. On je to uradio nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo poništilo ranija rješenja kojima je dozvoljena gradnja, s obzirom da je Memić odobrio da hotel ima sedam spratova, a prema Regulacionom planu i postojećim zakonima, dopuštena je visina gradnje do četiri sprata.

Tenderi troše novac, vrijeme i strpljenje građana

Nabavka vrijedna više od pola miliona KM, u tenderu nije kao kriterij za dodjelu imala rok izvođenja radova i smanjenje gužvi, zbog čega su radovi na tramvajskim šinama u Sarajevu nekoliko sedmica otežavali ili potpuno zaustavljali saobraćaj u gradu, pokazala je analiza BIRN-a BiH.

Jedini kriterij za izbor firme koja će rekonstruisati dotrajale šine u centru grada, gdje je sjedište nekoliko državnih institucija, bila je najniža cijena, pri čemu u tenderu nije traženo najbolje i najbrže rješenje za saobraćaj automobila i gradskog prevoza.

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo uslovilo je firme na tenderu da radove moraju izvesti za najduže 40 dana, ali nije posebno vrednovalo one koji taj posao mogu izvesti brže i skratiti vrijeme gužvi na ulicama i usporenog gradskog saobraćaja. Kada su radovi počeli, zbog zatvaranja ulice sa tri trake i prugom, dio Sarajeva suočio se s velikim gužvama u saobraćaju, a građani su se žalili da obilaznica nije jasno određena i da se radovi izvode samo tokom dana.

Radovi rekonstrukcije “‘S’ krivine” završeni su u predviđenom roku od 40 dana.