Vijest

Izgradnja spomenika na Kazanima u planu Gradskog vijeća Sarajeva za 2021. godinu

8. Decembra 2020.16:40
Gradsko vijeće u Sarajevu uvrstilo je spomen-obilježje žrtvama na Kazanima u plan spomenika koje će finansirati i graditi u 2021. godini. Uvrštavanje spomenika na Kazanima u Nacrt programa podizanja spomenika i umjetničkih skulptura od značaja za Grad Sarajevo pozdravili su iz udruženja žrtava i podnosilaca zahtjeva za izgradnju spomenika, ali su izrazili sumnju da će spomenik i biti izgrađen naredne godine.


Kazani. Izvor: BIRN BiH

Predsjedavajući Gradskog vijeća Igor Gavrić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže kako dugo traje priča o izgradnji ovog spomenika, ali je trebalo riješiti idejno rješenje i projektnu dokumentaciju.

“Sad smo spremni za provedbeni projekat. Za izgradnju spomenika trebaju se planirati sredstva iz budžeta, a da bi se ona planirala, potrebno je donijeti odluku na Gradskom vijeću”, kaže Gavrić.

Programom podizanja spomenika od značaja za Grad Sarajevo tokom 2019. godine donesena je odluka o izgradnji spomen-obilježja na Kazanima. Gavrić objašnjava da će sadašnji Nacrt omogućiti tu izgradnju.

“Iduće godine mi očekujemo izgradnju tog spomenika”, dodaje on.

U dokumentu Gradskog vijeća navodi se kako je cilj podizanja spomenika odavanje počasti sarajevskim civilima koji su tokom opsade Sarajeva 1992. i 1993. godine dovedeni na lokalitet jame Kazani na Trebeviću i ubijeni, a jama je korištena kao grobnica tamo ubijenih žrtava.

Na Kazane na Trebeviću su tokom opsade Sarajeva dovođeni i ubijani civili, uglavnom srpske i hrvatske nacionalnosti, koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu, nakon rata su, u više ekshumacija, pronađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano.

Prema podacima Instituta za nestale osobe (INO) BiH, pet žrtava je ženskog i deset muškog spola, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke i deset žrtava srpske nacionalnosti.

“Podizanje spomenika ima za cilj i skidanje ‘hipoteke’ sa obrane Sarajeva i pripadnika Armije Republike BiH, jer je za zločine na Kazanima, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, osuđeno 14 pojedinaca nakon što su bh. vlasti 26. oktobra 1993. organizovale akciju ‘Trebević’ kako bi se zaustavili ovi zločini i obračunalo se sa zločincima u svojim redovima”, stoji u Nacrtu programa.

Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije kaže za BIRN BiH kako podržava izgradnju ovog spomenika. On smatra kako idejno rješenje treba doći iz Republike Srpske (RS), odnosno udruženja poginulih i nestalih iz RS-a.

“Potrebno je da Kazani budu potpuno ispitani i pregledani budući da nedostaje ljudi koji su tu bačeni”, kaže on.

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) kažu kako sumnjaju da će se spomenik izgraditi tokom 2021. godine. Edvin Kanka Ćudić iz UDIK-a dodaje kako podržavaju odluku.

“Mi smo ove godine na više adresa, gradonačelniku Abdulahu Skaki, uredu potpredsjednika Federacije BiH, uputili pitanje šta će se dogoditi i kad će se izgraditi spomenik. Do danas nismo dobili odgovor gradonačelnika Skake, što nam je bila poruka da Sarajevo ne želi da se skine odgovornost građana kad su u pitanju Kazani”, kaže on.

Ovo udruženje je ranije ove godine sa Forumom ZFD BiH, Mrežom za izgradnju mira i Centrom za nenasilnu akciju zatražilo da spomenik bude podignut “svim žrtvama” u centru Sarajeva. Kanka Ćudić smatra da bi ovaj spomenik trebao biti u Sarajevu kao opomena.

“Po dobivanju odgovarajućeg idejnog rješenja uslijedit će nabavka izvedbenog projekta spomeničkog kompleksa, a zatim i usaglašavanje budućeg projektnog rješenja, te početak izvođenja radova”, navodi se u Nacrtu programa.

Javna rasprava o Nacrtu programa traje do 11. decembra 2020. godine.

    Nermina Kuloglija