This post is also available in:
Natpis “Islamske države” na zidu uništene zgrade u Raqqi. Foto: EPA-EFE/AHMED MARDNLI
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore su u ponedjeljak izjavili da je 31 državljanin Crne Gore napustio zemlju kako bi se borio na stranim ratištima u Siriji i Ukrajini od 2012. godine.
Državni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović rekao je da je njih 26 otišlo u Siriju, i to 18 muškaraca, pet žena i troje djece.
Daleko manje je onih koji su otišli u Ukrajinu, gdje se proruski separatisti bore protiv vlade u Kijevu.
“U Ukrajinu od početka sukoba otputovalo pet državljana Crne Gore, dok se deset vratilo iz Sirije i pet iz Ukrajine. Oni su se vratili u svoje zajednice i bili su pod nadzorom”, izjavio je Pejanović u objavi za medije.
“Prijetnje od ovih pojava su na niskom nivou u Crnoj Gori, ali mi smo posvećeni ovoj temi”, dodao je on.
Crna Gora je u martu 2015. godine zakonom zabranila učešće u stranim sukobima, propisujuću kazne u trajanju do deset godina zatvora za one koji budu proglašeni krivim za to djelo. Zakonom je takođe zabranjeno regrutovanje, organizovanje, finansiranje, ohrabrivanje, vođenje ili obučavanje stranih boraca, uz propisane kazne od dvije do deset godina.
U aprilu 2017. Marko Barović je osuđen na šest mjeseci zatvora jer se u Ukrajini 2015. godine borio sa separatistima iza kojih stoji Rusija. U januaru 2018. Viši sud u Podgorici osudio je Hamida Beharovića na šest mjeseci zatvora za pridruživanje Islamskoj državi (ISIS) u Siriji.
Uprkos zahtjevima medija, Specijalno državno tužilaštvo te zemlje nije nikada otkrilo na koliko predmeta protiv stranih boraca radi. Tokom maja 2018. godine BIRN je objavio informaciju da je Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Crne Gore otvorilo istrage protiv tri državljanina koji su se navodno borili na Bliskom Istoku ili su finansirali slanje boraca u tu zonu sukoba.
Koordinator za borbu protiv ekstremizma Pejanović kazao je da nema zabilježenih odlazaka crnogorskih građana u Siriju nakon 2015. godine.
U svom izvještaju o napretku zemlje kandidata za članstvo u EU za 2020. godinu, Evropska komisija navodi da je Crna Gora ostvarila izvjestan napredak u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, ali tek treba da usvoji novu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma, pranja novca i terorizma. Prethodna je istekla 2018. godine.
“Prijetnje terorizmom i nasilnim ekstremizmom ostale su relativno male u zemlji… Nakon izmjene i dopune krivičnog zakonika iz 2016. godine kojom se učešće u stranim oružanim sukobima propisuje kao krivično djelo, osuđena su dva povratnika koji su se vratili nakon 2016. godine. Svi povratnici vratili su se u svoje zajednice i bili su pod nadzorom”, navodi se u spomenutom izvještaju.
