Pomoć sigurnim kućama u BiH: “Nasilje u porodici se ne smije tolerisati”
Fotografija nakon potpisivanja ugovora. Foto: BIRN BiH
Sigurne kuće “Vive žene” iz Tuzle, “Bolja budućnost” iz Modriče, Udruženje “Medica” iz Zenice, “Udružene žene” iz Banje Luke, Fondacija “Lara” iz Bijeljine, Udruženje žena BiH iz Mostara, “Žene sa Une” iz Bihaća i Fondacija lokalne Demokratije iz Sarajeva dobile su finansijsku podršku od Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u iznosu od 63.000 maraka i mobilne uređaje za Viber SOS liniju, te 48.000 maraka od Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Kompanija “Violeta” osigurala je higijenske potrepštine za godinu dana u iznosu od 30.000 KM.
“Ponosan sam što danas pokrećem projekat koji daje podršku sigurnim kućama u Bosni i Hercegovini, ne samo kako bi se izborile sa posljedicama COVID-19 nego i pojačale usluge koje pružaju onima kojima su potrebne”, kazao je Matthew Field, britanski ambasador u BiH.
On je istakao da borba protiv rodno zasnovanog nasilja jača otpornost zajednice i pokazuje predanost BiH ka održivoj demokratiji i njenim međunarodnim obavezama, a time poboljšava ekonomsko stanje.
“Zato je ključno da bh. vlade podrže sigurne kuće i pronađu rješenja za finansiranje ovih specijaliziranih usluga. Ohrabrujem bh. vlasti da usko surađuju sa sigurnim kućama, iskoristite njihovu stručnost i kvalitete sa ciljem razvijanja strategija i politika”, rekao je Field.
Predstavnice sigurnih kuća su istakle da im je potrebna veća institucionalna podrška koja izostaje više od 25 godina njihovog rada. Kazale su da se nedostatkom podrške stvaraju predrasude i stereotipi sa kojim se žene bore čitavog života, a koji su uzrokovani patrijarhalnim odgajanjima.
“Stavovi stvaraju okruženja gdje žena trpi nasilje, ne samo od počinioca, nego i od predstavnika institucija i društva u cjelini. Žene okrivljuju za nasilje koje im se desilo i njihova je obaveza pred institucijama da dokazuju da su bile žrtve”, izjavila je Dragana Petrić ispred Fondacije “Lara”.
Ona je rekla da su sigurne kuće svih ovih godina bile sigurno mjesto za žene i djecu kako bi ublažile posljedice nasilja, ali i da su iz njihovih centara pokretane inicijative za unapređenje zakona, politika i vrijednosti, te je pozvala i sve ostale učesnike društva da pomognu žrtvama nasilja.
“U 2019. godini u BiH je ubijeno 12 djevojčica i žena i jako je teško predvidjeti kakve će te statistike biti do kraja 2020. godine”, istakla je Petrić.
Pandemija koronavirusa uzrokovala je povećanje stope nasilja u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci koje ima Udruženje građana “Viva žene” iz Tuzle. Jasna Zečević kaže kako u prva dva mjeseca pandemije nisu primijetile pogoršanja o kojima su mediji pisali.
“Kada je krenulo popuštanje mjera, mi smo pratili negdje od kraja aprila, maj, juni, do prvog jula, pokazalo je da je u odnosu na prošlu godinu bilo 30 posto povećanje i smještaja i poziva”, kazala je Zečević, koja je dodala kako se udruženje suočilo sa nedostatkom prostora kojeg bi koristile kao izolaciju za one žene koje dolaze zaražene virusom.
Čak i nakon povećanja kapaciteta uz pomoć međunarodnih organizacija, Zečević kaže da se udruženje suočavalo sa dodatnim izazovima rada tokom pandemije.
“Kada Centar za socijalni rad prijavi slučaj, mi kažemo da probaju negdje zadržati ženu dok je ne testiraju da može preći u sklonište. Tako da pored toga što je 30 posto povećano, tu je otežan i rad s njima, jer vi morate imati osoblje sa odijelom, vizirima, koji će razgovarati, ne možemo samo da zatvorimo ženu. Samim tim što je žrtva nasilja ona je u teškoj situaciji, a kad je još stavite u izolaciju, to je još gore”, rekla je Zečević.
Svaka druga žena u Bosni i Hercegovini je u svom odraslom dobu iskusila nasilje, statistika je na koju su ukazali svi predstavnici međunarodnih organizacija i sigurnih kuća. Field je kazao da mjere za borbu protiv nasilja uvijek moraju biti prioritet, pogotovo za vrijeme krize i pozvao sve institucije u BiH da reaguju i spriječe nasilje.
