Glavnoj tužiteljici ponuđeno 11 termina u 15 dana za svjedočenje pred Komisijom o pravosuđu

Odluka komisije je donesena nakon što se Tadić nije pojavila ni na današnjoj sjednici “uslijed ranije preuzetih i zakazanih, a neodgodivih obaveza”, o čemu su članovi komisije ranije obaviješteni.

Damir Arnaut, predsjednik komisije, rekao je novinarima da je usvojen zaključak prema kojem se glavna tužiteljica poziva da pristupi svjedočenju pred komisijom i da izabere jedan od ponuđenih 11 termina od 30. septembra do 14. oktobra.

“Ima 11 datuma i nebrojeni broj termina da izabere, a ja ću se dalje očitavati o ovom pitanju nakon što zaprimimo ili ne zaprimimo odgovor od glavne tužiteljice”, kazao je Arnaut i podsjetio da je ovo peti pokušaj osiguravanja svjedočenja glavne tužiteljice.

Član komisije Mirjana Marinković-Lepić je prije zasjedanja komisije novinarima rekla kako lično smatra da je ovo “bahat odnos prema Parlamentu i njegovoj komisiji”, i zapitala se šta može biti važnije od toga da vas komisija Državnog parlamenta pozove kako bi dali određene odgovore.

“Mislim da smo do sada bili kooperativni i da su ljudi koje smo do sada pozivali, ako ništa davali nekoliko termina u kojima ih možemo pozvati i tih termina smo se pridržavali”, i navela je da se tužiteljica pomalo patronatski odnosila prema poslanicima kada je u Parlamentu raspravljano o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), ali da je nema kada treba dati odgovore na određena pitanja.

Marinković-Lepić je kazala da bi glavnu tužiteljicu, između ostalog pitala, o procesuiranju ratnih zločina za koje je, kako je rekla, nastao potpuni zastoj.

“Pitala bih je i za najnovija dešavanja, odnosno otkrivanje imena zaštićenih svjedoka. To je strašno, nešto što dovodi u pitanje kompletan pravosudni sistem, jer ako se morate bojati da će vaš identitet biti otkriven i da će u opasnost doći vaš život, da li će se onda iko usuditi da svjedoči”, istakla je Marinković-Lepić.

Njen kolega iz komisije Zlatan Begić je mišljenja da se radi o visokom nivou neodgovornosti i nepoštivanja državnih institucija, kao i da smo bili svjedoci da se nosioci pravosudnih funkcija na jedan poziv odazivaju liderima političkih stranaka.

“U institucijama sistema se nažalost ne žele ili ne mogu pojaviti, odnosno imaju ranije preuzete obaveze, kako to sami kažu”, kazao je Begić i dodao kako ne postoje institucionalni mehanizmi da se bilo ko u ovoj zemlji, a pogotovo nosioci pravosudnih funkcija privedu odgovornosti.

Član komisije Branislav Borenović je izjavio da su glavnoj tužiteljici dati termini da dođe i pogleda u oči predstavnike naroda i da odgovori na brojna pitanja čiji se spisak povećava iz dana u dan.

Komisija je inače na sjednici usvojila zaključak koji je predložio Borenović da od Agencije za javne nabavke zatraže informaciju i eventulano izvještaje o postupanju prema Tužilaštvu BiH po osnovu kršenja i zloupotrebe zakona o javnim nabavkama u 2020. godini, odnosno za period koronavirusa.

“Imam osjećaj da o svemu što se priča, da se to negdje gubi, da to bude aktuelno deset ili 20 dana. Trebamo imati informaciju da li je to došlo do Tužilaštva, da li je postupajući tužilac po tome šta preduzeo”, pojasnio je Borenović.

Privremenu istražnu komisiju je osnovao je Predstavnički dom Parlamenta BiH s ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Komisija će naredni put zasjedati, kako je najavljeno, 1. oktobra, kada je planirano svjedočenje čelnih ljudi Ureda disciplinskog tužioca.