Predstavljanje izvještaja. Foto: Screenshot
Izvještaj “Praksa sudova u Bosni i Hercegovini u pogledu prava na slobodu i sigurnost ličnosti i prava na slobodu izražavanja” prvenstveno je namijenjen sudijama svih redovnih sudova i tužiocima, a u dijelu koji se odnosi na član deset Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama autori “gaje nadu” da će publikaciju koristiti i novinari koji su “svakako na granici slobode informiranja i povrede prava ličnosti”, stoji u izvještaju.
“Bilo bi dobro da ga koriste novinari i mediji, jer se velik dio odnosi na prava i dužnosti medija, kao što je prenošenje tačnih informacija”, kazala je Sevima Sali-Terzić, viša pravna savjetnica u Ustavnom sudu BiH, u svom predstavljanju izvještaja.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević rekao je da se “Ustavni sud prema medijima obraća kao prema saradnicima i ovo je poziv da se prema profesionalnim medijima ponašamo profesionalno”.
Ovaj izvještaj je pripremljen na osnovu pregleda oko 150 odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i 120 odluka redovnih sudova koje su donesene u periodu od 2015. do 2019. godine.
Kroz ovaj izvještaj se navodi da je od ukupno 81 odluke koju je donio Ustavni sud utvrđeno kršenje u njih 19 po članu deset Evropske konvencije.
Član deset Evropske konvencije osigurava svim ljudima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo obuhvata slobodu vlastitog mišljenja, primanja i saopćavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.
Statistički podaci o odlukama Ustavnog suda BiH. Foto: Izvještaj
Tokom predstavljanja izvještaja Sali-Terzić je kazala da su kršenja najčešće utvrđena u dijelovima koji se odnose na analizu “neophodnosti” u kojoj se primjenjuje test proporcionalnosti. Ova analiza zahtijeva da se utvrdi da li je postignuta pravična ravnoteža između slobode izražavanja i cilja koji se želi postići miješanjem u tu slobodu.
“U svojoj praksi, Ustavni sud je najčešće ispitivao ‘neophodnost’ miješanja u slobodu izražavanja u odnosu na dva legitimna cilja iz člana deset: zaštita prava drugih i zaštita autoriteta i nepristrasnosti sudstva”, stoji u predstavljenom izvještaju.
Sali-Terzić je u izlaganju rekla da se od 2015. godine do danas uviđa značajan napredak i da su se “samo dva predmeta koja se tiču Ustavnog suda našla pred Evropskim sudom”, te da su za oba potvrđeni stavovi Ustavnog suda.
Izvještaj navodi da je od ukupno 327 predmeta utvrđeno kršenje člana pet Evropske konvencije koji se odnosi na pravo na slobodu i sigurnost u njih 66 u periodu od 2015. do 2019. godine.
Članom pet Evropske konvencije svako ima pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. Njime se osiguravaju prava koja se odnose na pritvaranja, saznanja o razlozima i određivanju pritvora, prava na pokretanje postupka, kao i na odštetu.
Na predstavljanju izvještaja obratili su se Matthew Field, britanski ambasador, i Biljana Braithwaite, menadžerka Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, koji su kazali kako vjeruju da će ovaj izvještaj biti od koristi svim pravosudnim organima, ali i medijima.
U dijelu predviđenom za diskusiju, novinar Marko Divković ispred Udruženja “BH novinari” tražio je komentar o mišljenju Milana Tegeltije, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), objašnjenom na stranici udruženja, o novinarskom snimanju bez odobrenja. Dovković kaže kako smatra da novinari trebaju imati mogućnost objavljivanja takvog sadržaja.
Predsjednik Ustavnog suda Zlatko Knežević je rekao kako se radi o vlastitom stavu Tegeltije.
“Dokle god ja odgovaram kolegama sudijama, ja nemam lični stav o tome, osim onog kojeg Ustavni sud ima, a o tome još nije raspravljano”, kazao je Knežević.
