Baščaršija. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Adisa Kurspahić, kao vlasnica malog obrta, od 2019. godine koristi poticaje za zapošljavanje, ali Kanton Sarajevo je zadnju refundaciju uplatio u junu.
“Ja sam, recimo, uplatila doprinose već dva mjeseca, ni za jedan još uvijek nisam dobila refundaciju”, kaže Kurspahić, vlasnica fast fooda u Sarajevu.
Ona dobija refundaciju malog dijela svojih troškova i doprinosa na plate, koje prvo mora sama uplatiti, a kasnije tražiti taj novac od Kantona Sarajevo.
“Oni kažu, tamo u ugovoru stoji, da čim mi donesemo te papire, da smo uplatili doprinose, oni će odmah uplatiti tu refundaciju, s tim što to nije tako”, rekla je ona.
Njen će obrt, kaže, nastaviti s radom, ali im je potrebna pomoć kako se ne bi zatvorili usljed manjeg obima posla zbog pandemije.
“Ja sam evo, recimo, imala slučaj prije par dana, drug mog supruga isto je otvorio sa svojom suprugom mali obrt, oni su se našli u situaciji da moraju da zatvore”, govori Kurspahić, vlasnica jednog od više od 12.000 malih obrta u Kantonu Sarajevo.
Iz Ministarstva privrede Kantona Sarajevo za BIRN BiH je rečeno da u trenutku upita ne raspolažu podatkom koliki je broj obrta koji su prestali s radom za vrijeme trajanja pandemije.
Kemal Isanović iz Obrtničke komore Kantona Sarajevo kaže kako neuplaćivanje doprinosa na vrijeme, obrtnicima otežava pristup zdravstvu.
“Obrtnici su nam se obraćali, gdje smo uputili pisanu informaciju Vladi Kantona Sarajevo i ovaj problem je riješen tako da je obrtnik podnosio poreskom uredu prijavu za dobijanje potvrde za refundaciju doprinosa i s tom potvrdom je rješavao dati problem”, navodi Isanović.
Azra Atagić-Ćatović, direktorica poslovnog portala Akta.ba, za BIRN BiH kaže kako za male obrtnike kašnjenje s refundacijom i odnos vlasti prema njima stvara dvije vrste problema – male obrte kojima je bila zabranjena djelatnost, ali s druge strane i obrte kojima nije bila, koji su radili ali nisu imali primanja, a država ih nije prepoznala.
“Imate puno biznisa koji uopšte nisu imali mogućnost da se prijave na javne pozive, bile su zatvorene granice, turista nije bilo, tako da su ti mali obrti već na rubu egzistencije, ide zima, mnogi od tih biznisa najavljuju zatvaranje sad u septembru, pa će pokušati da otvore opet, nekad tamo u proljeće, u martu”, kaže Atagić-Ćatović.
Federalni zavod za zapošljavanje se kroz svoj program “Poduzetništvo za sve 2020” obavezao da će korisnicima, bez obzira na vrstu djelatnosti, u narednih 12 mjeseci isplaćivati poticajna sredstva 420 KM mjesečno.
U dokumentu se kaže da će se osnovni iznos sufinansiranja povećavati za deset posto osobama sa izrađenim individualnim planom zapošljavanja, prije objave javnog poziva, te da se navedeni iznos povećava za dodatnih 35 KM na ime refundacije dijela troškova pokretanja djelatnosti, za šta je planirano gotovo pet miliona maraka.
Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje priznaje da se refundacija sredstava korisnicima u posljednje vrijeme odvija otežano, a razlozi su tehničke prirode, kaže on. On objašnjava kako se trenutno vrši prelazak iz jednog sistema plaćanja na drugi, na šta, po njegovim riječima, Zavod ne može presudno uticati, dodajući da će korisnicima finansijska sredstva biti isplaćena.
“Trenutno se intenzivno radi na otklanjanju tih poteškoća – usklađivanju sistema, kako bi refundacija sredstava korisnicima uskoro ponovo bila redovna. Potrebno je istaći da će, kada sistem profunkcioniše punim kapacitetom, svi zaostaci prema korisnicima biti isplaćeni odjednom”, kaže Čuljević.
Azra Atagić-Ćatović kaže da mali obrti od države nisu dobili nikakvu pomoć osim poticaja za april i maj, tako da to dodatno otežava situaciju, uz objašnjenje da mali obrti i dalje imaju obaveze vraćanja svojih kredita uprkos odluci o moratoriju.
“I dalje njihove kreditne obaveze stoje, veoma je teška situacija, porezne uprave, koliko znam, još uvijek nisu počele s refundiranjem doprinosa, svi su ugroženi, ne samo mali obrti”, kaže ona i dodaje kako bi jedan od načina rješavanja problema bilo smanjenje rente, parafiskalnih nameta, taksi i poreza.
“Poslije ovih najavljenih zatvaranja, da ljudi i dalje ne upadaju u tu finansijsku dubiozu, velike dugove, nego da jednostavno, da ako čovjek želi da zatvori radnju, da mu se to obezbijedi da ide brže, isto tako da mu bude jednostavnije i otvaranje”, kaže Atagić-Ćatović.
Prema procjenama Svjetske banke, pandemija koronavirusa mogla bi uzrokovati najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi ekonomija doživjela najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine.
