Ulaz u Tužilaštvo i Sud BiH. Foto: BIRN BiH
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke koje se odnose na ovu instituciju i koje je u ranijem izvještaju iz 2016. godine dala sutkinja Korner za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina, dok je 15 preporuka ostalo neprovedeno, a 13 ih je tek djelimično provedeno, navodi se u novom izvještaju objavljenom danas u Sarajevu.
Takav rezultat plod je duboko politiziranog pravosudnog sistema u BiH, mišljenja su sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane, Korner je istakla da se i dalje ne održavaju mjesečni sastanci rukovodilaca odsjeka sa tužiocima, da nije u potpunosti ispoštovana preporuka za vraćanje regionalnih timova za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nedovoljno nastojanja da se riješe izazovi provođenja paralelnih istraga, da plan istraga pripremaju istražitelji iako je zakonom predviđeno da to rade tužitelji, da raniji problem nedostatka mentorstva za mlađe tužioce i dalje nije riješen, te da i dalje postoji nedostatak transparentnosti u radu na takozvanim “A” predmetima.
Neusklađenost regionalnih timova, onako kako je to propisala Kornerova u svom prvom izvještaju iz 2016., najveći je problem u sporom radu na “A” predmetima, mišljenja je Minka Kreho, predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH.
“Regionalni timovi ne rade kako bi trebalo u saradnji sa istražiteljima i jako je puno predmeta kategorije ‘A’. Ti timovi nisu dobro podijeljeni, a kada bi se to ‘uvezalo’, mnogo brže bi se rješavali ‘veliki predmeti’. Ja se nadam da će ponovljeni izvještaj sutkinje Korner uticati na poboljšanje u radu Tužilaštva BiH”, kazala je Kreho za BIRN BiH.
Advokatica Nina Kisić smatra da bi najodgovornije i najefikasnije bilo da Tužilaštvo BiH hitno provede sve preporuke propisane od Kornerove, a koje se tiču efikasnosti rada po principu Haškog tužilaštva.
“Specifično je da tamo šefovi odjela komuniciraju najmanje jednom sedmično i upoznaju jedni druge o toku predmeta, a što nije slučaj Tužilaštva BiH, na što Kornerova i upozorava. Nepostojanje nove Državne strategije je uzrok svih problema neefikasnog pravosuđa na koje upozorava Kornerova i na njoj treba hitno raditi”, smatra Kisić.
Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.
S obzirom da je koncem 2015. istekao rok od sedam godina a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, pripremljena je revidirana Strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ona nikada nije usvojena u Vijeću ministara.
Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane, Korner je istakla da nije riješeno pitanje nedostatka transparentnosti u radu na takozvanim “A” predmetima.
“Mi već godinama Tužilaštvo Bosne i Hercegovine upozoravamo na takve predmete, kako bi se ubrzalo procesuiranje osoba po komandnoj odgovornosti. Dostavljali smo im imena sa spiskovima ljudi koji se slobodno kreću, i nikad ništa nije urađeno. Sve dok zločinci ne budu imali imena upisana u presude, kao što naša djeca imaju imena upisana na nišane, nema pomirenja i pravde na ovim prostorima”, kazala je Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Rad na novoj Državnoj strategiji prepun je uplitanja politike, smatra advokat Ifet Feraget, a nepostojanje odgovornosti u radu rukovodilaca Tužilaštva BiH je ključ svih problema, dodao je on.
“Kada budemo imali sistem u kojem će neko odgovarati za svoj (ne)rad u Tužilaštvu, imat ćemo i efikasno pravosuđe i ispunjenje preporuka Kornerove. Mi imamo situaciju da molimo Državno tužilaštvo da radi na predmetima ratnih zločina, posebno onim sa ‘A’ liste. Politika nas je i dovela do toga, jer oni koji rade na Državnoj strategiji nemaju ni znanja ni iskustva da je sprovedu kako bi trebalo”, rekao je Feraget.
Ovakav izvještaj Kornerove se mogao očekivati, a samo jedna osoba u BiH može natjerati rukovodioce pravosudnog sistema u BiH da rade svoj posao, kazao je sudija Branko Perić.
“U Tužilastvu nema ko da organizuje rad i provodi bilo kakve preporuke. Vrijeme je da se sa izvještaja pređe na rješavanje problema personalne prirode u VSTV-u i Tužilaštvu BiH. To trenutno nema ko da uradi osim visokog predstavnika Valentina Inzka”, rekao je Perić za BIRN BiH.
U oba izvještaja Korner je naglasila kako se predmetima ratnih zločina ne upravlja dovoljno dobro i da se Tužilaštvo suočava sa izazovima u rukovodstvu i organizaciji.
Izvještaj Kornerove iz 2016. decidirano je popisao sve nedostatke pravosuđa, a iznenađen time da ništa nije urađeno u protekle četiri godine nije ni Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida.
“Revidirana strategija trebala je unaprijediti rad na takozvanim ‘A’ predmetima, a nažalost, sve je to do politike koja upravlja Tužilaštvom BiH. Jasan je bio i prvi loš izvještaj sutkinje Korner i mi smo znali da se do ovog novog izvještaja neće ništa značajno promijeniti”, kazao je Tahirović.
Kada neko sa ogromnim pravnim iskustvom, kao što je sutkinja Korner, napiše preporuke, od kojih – za četiri godine – ispunimo samo četiri preporuke, zaključak se sam nameće, smatra advokat Vlado Adamović.
“Očigledno je da je sve do nas. Mi uvijek tražimo isprike za poteškoće u radu, a uvijek su subjektivne prirode, pa tako i preporuke koje nismo ispunili za četiri godine. Ljudi koji su na funkcijama u pravosudnom sistemu jednostavno ne odgovaraju zadatku i funkciji koju obavljaju i to je to”, rekao je Adamović.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Milan Tegeltija nije želio komentarisati novi izvještaj Kornerove jer, kako je kazao, nije imao priliku da ga vidi. BIRN-u BiH su iz VSTV-a rekli kako im nije dostavljen novi izvještaj sutkinje Korner, te da će biti razmatran na sjednici VSTV-a kada bude zvanično dostavljen.
