Suđenje

Pažin i ostali: Presuda za zločine u Stocu 18. septembra

1. Septembra 2020.14:04
Odbrane Mileta Pažina i Vida Krešića zatražile su, zbog nedostatka dokaza i nevjerodostojnih iskaza svjedoka, oslobađajuću presudu po optužbama za zločine počinjene 1993. godine na području Stoca.
Mile Pažin i Vide Krešić. Izvor: Sud BiH

Marko Raguž, branilac optuženog Mileta Pažina, u završnoj riječi je naveo kako optuženi nije osporavao da je 14. jula 1993. godine s Mirkom Ragužem te još dvojicom Bošnjaka bio u Kaplan Mahali, kada je trebalo da se sahrani Sadina Kaplan.

“Sve što se nakon toga dogodilo, posljedica je te činjenice”, kazao je Raguž.

“Kada je u pitanju navod da je Pažin bio naoružan, sam je rekao da je imao pištolj kao osobno naoružanje”, kazao je branilac.

Osvrćući se na svjedočenje Remze Kaplana, branilac je rekao da su neutemeljeni navodi da je bio udaran, što je i sam svjedok izjavio.

“Ovaj svjedok je kazao da ga nije udarao, već da mu je, po pričanju drugih, udario dva šamara, što ne predstavlja ratni zločin”, rekao je branilac.

Kako je Raguž naveo, sve što Tužilaštvo navodi nema veze s Pažinom jer “on nema ništa s lišenjem slobode i odvođenjem u ‘Koštanu bolnicu’ jer je on ostao u haremu”.

Govoreći o iskazu zaštićenog svjedoka “E”, Raguž je kazao da ga Tužilaštvo ignorira jer je nejasan.

“Svjedok je rekao da je Mile bio s njima, a to što je na licu mjesta vidio bajonet ne znači da je to bajonet kojim su nanesene povrede Admiru Kaplanu”, kazao je branilac.

U završnoj riječi Odbrana je osporavala i navode prema kojima je Pažin bio zapovjednik Odjela Civilne zaštite (CZ) u Stocu, napomenuvši kako Tužilaštvo nije dokazalo da je optuženi nesumnjivo bio zapovjednik CZ-a.

Kako je Raguž pojasnio, postoji rješenje Odjela od 1. maja 1993. godine u kojem je Mile Pažin bio naveden, ali je drugo ime potpisano, pri čemu Tužilaštvo nije provelo grafološko vještačenje potpisa.

“U tom pravcu se nekorektno citira iskaz Ibrahima Mahmutovića, koji kaže da je zapovjednik nakon njega bio Mile Pažin. On to nije mogao znati jer nije ni bio u Stocu”, rekao je Raguž i naveo da je Mile bio djelatnik Odjela CZ-a Stolac.

Kako je dalje kazao, svjedoci su samo čuli da je Mile bio zapovjednik.

“Što se tiče svjedočenja zaštićenog svjedoka ‘B’, Odbrana smatra kako je to lažni i konstruisan izvještaj, budući da se ova svjedokinja nije sjećala kako je Mile bio obučen te šta je govorio”, rekao je Raguž.

Na kraju izlaganja završne riječi, branilac Raguž je predložio da se optuženi zbog nedostatka dokaza oslobodi.

Mile Pažin je u svom obraćanju Sudu kazao kako nije kriv za bilo šta, te da mu se sve neutemeljeno stavlja na teret.

“Proces me teško pogodio i obitelj mi teško pati. Zdravlje mi je narušeno”, rekao je Pažin, dodavši kako je ponosan na svoju humanitarnu ulogu u ratu.

“Predlažem da me se oslobodi u svakom pogledu”, zaključio je Pažin.

Pažin je optužen za hapšenje, fizičko i psihičko maltretiranje žena, djece i nekoliko muškaraca koji su bili zatvoreni u školi u Crnićima, odakle su premješteni u objekte u Đulićima i Kaplan Mahali.

S njim je optužen Vide Krešić, kome je na teret stavljeno psihičko i fizičko maltretiranje civila zatvorenih u “Koštanoj bolnici” u Stocu.

Bojan Krešić, branilac optuženog Vida Krešića, rekao je da je dokazni postupak pokazao kako njegov branjenik nije nikoga lišio slobode.

Branilac je kazao kako je Tužilaštvo navelo da su Mirko Raguž i Pažin lišili slobode sedam osoba – od kojih šest Kaplana i Ibru Tuka – a da je Krešić učestvovao u njihovom vezivanju, bez obrazlaganja kako se došlo do tog dokaza.

“Postavlja se pitanje ko je rekao da ih je vezivao”, kazao je branilac.

“Ja sam procjenjivao sve iskaze svjedoka. Svi su bili svjesni da je 14. jula počeo sukob Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije Bosne i Hercegovine (ABiH)”, rekao je Krešić pojašnjavajući kako se “predavanje HVO-u dogodilo slučajno”.

Kako je naveo Raguž, svjedoci nisu sa sigurnošću mogli potvrditi, bez obzira što su spominjali Vida, da ih je on vezivao. Dodao je kako je nedvojbeno dokazano da Krešić nije lišio slobode te osobe, već da su bile lišene slobode kad je on naišao, ali i da lišavanje slobode nije protuzakonit čin shodno situaciji na terenu.

“Tužilaštvo je optužnicu postavilo posmatrajući ovo iz mirnodopskog okruženja, a optužnica treba biti odraz vremena na koje se odnosi”, kazao je branilac.

U nastavku iznošenja završne riječi, branilac Raguž je rekao kako su zaštićeni svjedok “A” i Senad Obradović više puta svjedočili, te da njihovi iskazi nisu vjerodostojni.

“Isti su više puta ranije svjedočili i nisu nikad pomenuli Vidu i njegovog brata Josipa Krešića”, kazao je branilac navodeći kako svjedoci nisu znali pojasniti zašto ih ranije nisu spominjali.

“Oba svjedoka navode da su Vidu i Josipa poznavali prije rata, da su bili komšije, pa je čudno da ih se nisu ranije sjetili”, rekao je branilac, predloživši da se njegovog branjenika oslobodi optužbi.

Josip Krešić, koji je prvobitno bio optužen u ovom predmetu ali je postupak razdvojen zbog njegove bolesti, preminuo je početkom 2020. godine. U ovom predmetu je ranije, zbog smrti optuženih, odvojen odnosno obustavljen postupak i protiv Mirka Raguža i Ivice Markovića.

Izricanje presude zakazano je za 18. septembar.

 

Nermina Kuloglija-Zolj