Vijest

SFF: Priča o spašavanju djece iz nacističkih logora i suočavanje sa prošlošću veterana u BiH

14. Avgusta 2020.16:00
Ovogodišnji program “Suočavanje s prošlošću” na Sarajevo Film Festivalu donosi istinitu priču o ženi koja je spašavala djecu iz nacističkih logora, dok u drugim programima festivala filmovi sa ratnom tematikom najčešće govore o životu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini i posljedicama rata.


Scena iz filma “Dnevnik Diane Budisavljević”. Izvor: dnevnikdianebudisavljevic.com

Istinita priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima, film “Dnevnik Diane Budisavljević” o spašavanju zatvorenika logora NDH, bit će prikazan na Sarajevo Film Festivalu u programu “Suočavanje s prošlošću”, a hrvatska redateljica za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže kako joj je izuzetno drago zbog učešća na SFF-u, jer su historijski filmovi u regiji rijetki.

“Iako nikada nisam mislila da ću raditi film o ratu, a pogotovo ne o Drugom svjetskom ratu i logorima NDH, njezin ‘Dnevnik’ me toliko fascinirao da više nisam mogla nazad u neznanje. Bilo je to dugo putovanje na kojem sam imala brojne požrtvovne i talentirane suradnike koji su s jednakim žarom i ljubavlju pristupili radu na filmu”, kazala je autorica Dana Budisavljević, čiji je muž dalji rođak Diane Budisavljević.

Ovogodišnja selekcija filmova u programu “Suačavanje s prošlošću” predstavlja ukupno pet filmskih priča, od kojih je jedan “Dnevnik Diane Budisavljević”. Ovaj film je premijeru imao prošle godine na Pulskom festivalu gdje je osvojio šest nagrada, a ona je prva redateljica koja je nakon 1958. godine dobila “Veliku zlatnu arenu” za najbolji film. Budisavljević za BIRN BiH kaže kako je ideja za film došla slučajno kada je posjetila Spomen-područje Jasenovac i kada je prvi put čula za Dianu Budisavljević i njen dnevnik.

Film je dokumentarno-igrana priča o ženi koja je spasila živote više od 10.000 djece zatočene u nacističkim koncentracionim logorima tokom Drugog svjetskog rata, nakon što je u jesen 1941. saznala da Židovke i Srpkinje sa djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Koristeći svoje austrijsko porijeklo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom spašava djecu. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene, navodi se u sinopsisu filma.

“Željeli smo da to bude umjetnički film, ali i da na neki način služi kao dokument jednog vremena i prešućene istine o Diani i njezinim suradnicima, o razmjerima strahota NDH, ali i svima onima koji su se u tim najtežim vremenima pokazali kao najbolji ljudi”, rekla je ona uz napomenu da se radi o filmu o praštanju, o tome “kako preživjeti kada kao dijete prođeš najstrašnije muke”.

“To je film inspiracija za sve nas koji želimo mir i suživot, koji razumijemo koliko smo mali u svjetskoj povijesti i kako se baš zbog toga moramo više čuvati i pomagati”, kazala je Budisavljević.

U fokusu ovogodišnjeg programa Sarajevo Film Festivala “Suočavanje s prošlošću”, kako navode organizatori festivala, nalaze se “snažni pojedinci i njihove borbe, epizode u kojima se životne okolnosti naprasno promijene, život koji je postojao do tada nestaje bespovratno”, a skoro svi filmovi koji će biti prikazani u okviru ovog programa stilski su snimljeni u crno-bijeloj tehnici.

“Budući da sada, više nego ikada ranije, preispitujemo međuljudsku solidarnost, svaki film u programu postavlja isto pitanje: Da li je moguće u strašnim vremenima naći dobre ljude?”, objašnjavaju iz SFF-a.

Osim filma “Dnevnik Diane Budisavljević”, u programu “Suočavanje s prošlošću” bit će prikazana još četiri filma, koji se od sutra mogu pogledati online. 

Organizatori festivala navode kako program “Suočavanje s prošlošću” želi pokrenuti iskren dijalog o bliskoj prošlosti našeg regiona, što je preduslov za prevazilaženje problema proisteklih iz nedavnih ratova u bivšoj Jugoslaviji koji su bespovratno obilježili naša društva.

Bivši vojnici traže smisao u postdejtonskoj BiH

Domaći i strani autori će u nekoliko drugih programa Festivala prikazati filmove koji se bave ratom ili njegovim posljedicama.

“Testament jednom vremenu” je dokumentarno pripovijedanje kroz ispovijesti veterana rata tri vojske u BiH i njihov pogled na ulogu vojnika u ratu – 25 kasnije. Film je nastao iz projekta udruženja iz Dervente koje okuplja veterane tri vojske koji kroz radionice i razgovore sa mladim ljudima prenose svoja iskustva i stavove o besmislenosti ratovanja, kazao je za BIRN BiH režiser Zoran Ćatić.

“Spasoje Kulaga, koji je ujedno i glavni lik filma, to je oficir Vojske Republike Srpske (VRS) koji je ostao u ratu bez noge i koji pred kraj rata dobije kćerku, i u tom trenutku mu se potpuno promijeni svijet i kako on sam u filmu kaže ‘postane mirovnjak’, i da je svaki rat besmislen i sve do tog trenutka život nije imao nikakvog smisla”, kaže Ćatić.

On dodaje kako je kroz rad na ovom filmu prvi put “preko ustao prevalio” da je i sam veteran i kako se od tog momenta i on unio u film i postao dio njega.

“Meni ništa nije otkriće, meni je vrlo jasno da problem svih tih ljudi koji su preživjeli rat, da ti nemaš nikakve psihološke pomoći, da taj PTSP nije priznat, da se on tretira kao bolest, da nemaš adekvatno liječenje, a da većina tih ljudi sad je već kasno shvatila u kakvoj smo zabludi ratujuću za bilo koga, iz kog razloga je išao u rat i radio to što je radio”, kaže on.

O besmislenosti rata i svih sukoba na ovim prostorima od veterana ne uče samo mladi ljudi, nego i svi zainteresovani u Bosni i Hercegovini koji se “donekle suosjećaju”, kazao je Ćatić. Ovaj film ide iskorak dalje od radionica, jer je bliži svim onima koji žele da pogledaju njihova iskustva i emocije, ali i da spoznaju zbog čega je ratovanje nepotrebno.

“Suština jeste da je bilo kakva upotreba nasilja od verbalnog, kamoli oružanog, potpuno besmislena i ne donosi nikakav rezultat. Stanje u kojem živimo je najbolji pokazatelj da je to istina. Što kaže jedan od veterana u filmu ‘bolje sto godina pregovarati, nego jedan dan ratovati’”, zaključio je Ćatić.

U kategoriji dokumentarnih filmova na ovogodišnjem SFF-u prikazat će se nekoliko filmova sa ratnom tematikom, a svi oni će biti dostupni na online platformi od sutra.

“Šta ostaje” / “Re-visited” je ponovni susret s mjestima i krajolicima koji su već imali vodeću ulogu u filmu Clarisse Thieme “Šta ostaje” (prikazanom na Berlinaleu 2010): Mjesta ratnih zločina devedesetih u Bosni i Hercegovini. Deset godina kasnije Thieme se vraća njima – noseći ranije snimke.

“Radi se o eksperimentalnoj filmskoj scenografiji koja poziva na spontane interakcije lokalnog stanovništva. Rezultat je pažljiv pristup mjestima i ljudima, prožet pitanjima šta je bilo, šta jeste, i kako se o tome može govoriti”, navodi se u opisu filma.

Film Valery Perry “Looking for Dayton” prati tri prijatelja koji su se tokom rata borili u Sarajevu dok putuju u SAD na 20. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje postavljaju pitanja i razmatraju utjecaj sporazuma 25 godina kasnije – zabavljajući se na putu.

Film Saše Hajdukovića “Kosti” je priča o dvojici otuđenika u Banjoj Luci koji, pogođeni traumom iz rata, ne mogu da se uklope u razoreno i korumpirano društvo. Svako na svoj način i svaki u svoje vrijeme, imat će svoju ličnu osvetu.

“Povratak u Višegrad”, film Antoine Jaccoud, je priča o spajanju razdvojene djece u Višegradu. Zbog rata 1992. godine, u Višegradu dolazi do zatvaranja škole, te muslimanski i srpski učenici koji su živjeli i učili zajedno bivaju razdvojeni. Nakon 25 godina od rata bivši direktor škole Budimir Zečević i udovica učitelja Đemila Krsmanović kreću na put kako bi okupili djecu koju je razdvojio rat, piše u opisu filma.

Zbog pandemije koronavirusa, 26. Sarajevo Film Festival će u potpunosti biti održan u online formatu na platformi ondemand.sff.ba. Putem ove platforme gledateljima će biti omogućen pristup i pratećim programima, kao što su predavanja i razgovori s autorima.

Azra Husarić