Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English


Direktor evropskog ureda Amnesty Internationala Nils Muiznieks. Izvor: coe.int

Zvanična istraga raznih NVO-a i pojedinaca u Srbiji osumnjičenih za pranje novca i finansiranje terorizma kreirana je s ciljem zastrašivanja, kazale su međunarodne organizacije za zaštitu prava, a među njima i Amnesty International.

Srbijanska Uprava za sprečavanje pranja novca, koja je dio Ministarstva finansija, zatražila je od svih banaka u zemlji da dostave finansijske podatke za 20 pojedinaca i 37 NVO-a “kako bi se utvrdilo da li nabrojane organizacije i pojedinci imaju ikakve veze sa finansiranjem terorizma i pranjem novca”.

Direktor evropskog ureda Amnesty Internationala Nils Muiznieks nazvao je tu istragu djelom zastrašivanja.

“Ciljanje novinara i NVO-a po apsurdnim navodima za pranje novca i finansiranje terorizma predstavlja otvoreni čin zastrašivanja, posljednji u aktuelnoj kampanji srbijanskih vlasti da ušutkaju kritičare,” kazao je Muiznieks.

“Ova vrsta proizvoljne istrage koja posebno cilja na kritičare vlade narušava pravo na slobodu izražavanja i prijeti slobodi štampe. Ove istrage se moraju obustaviti,” dodaje on.

Glasnogovornica Evropske komisije za proširenje Ana Pisonero izjavila je da Komisija očekuje “dalje informacije od nadležnih, uključujući i one o kriterijima za odabir” predmeta istrage.

“Borba protiv pranja novca je važan stub integracije Srbije u EU. Istovremeno, osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema, a državne institutcije ga trebaju prepoznati i tretirati kao takvo,” napisala je Pisonero na Twitteru.

Pedeset i sedam NVO-a i pojedinaca čije podatke traže srbijanske vlasti uključuju Balkansku istraživačku mrežu (BIRN), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Mrežu za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), Novosadsku novinarsku školu, oba glavna novinarska udruženja u Srbiji i veliki broj organizacija za zaštitu prava, uključujući i Građanske inicijative, YUCOM, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Helsinški komitet za ljudska prava i Fond za humanitarno pravo.

Spisak pojedinaca uključuje veliki broj uposlenika BIRN-a, direktora CINS-a Branka Čečena, direktora TV Newsmax Adria Srbije i bivšeg urednika BIRN-a Slobodana Georgieva, te novinare Biljanu Stepanović i Vukašina Obradovića. Navodi se i ime opozicionog političara Vuka Jeremića.

Oko 130 organizacija cvilnog društva pozvale su Upravu za sprečavanje pranja novca da predoči osnove sumnje i opravda zašto je naredila vanredno prikupljanje informacija od banaka.

“Pošto su na spisku brojne organizacije i pojedinci koji se bave istraživačkim novinarstvom, zaštitom ljudskih prava, transparentnošću, filmskom produkcijom, razvojem demokratije, vladavine prava i dobročinstva nameće se zaključak da je u pitanju politička zloupotreba institucija i opasan pokušaj daljeg urušavanja vladavine prava u Srbiji,” navodi se u zajedničkom saopštenju.

Povezane vijesti
Saznajte više
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva