Vijest

Advokati najavljuju štrajk i podnošenje krivične prijave zbog najave izmjena zakona

Nakon što je Regionalna advokatska komora Sarajevo najavila da će stupiti u štrajk i podnijeti krivičnu prijavu protiv federalnog ministra pravde Mate Jozića – zbog najavljene izmjene Zakona o advokaturi prema kojoj bi Ministarstvo određivalo visinu njihove tarife – ovaj prijedlog zakona povučen je iz parlamentarne procedure, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Advokat Rusmir Karkin (desno). Izvor: BIRN BiH

Na hitnoj vanrednoj sjednici, Upravni odbor Regionalne advokatske komore je donio zaključak u kojem ukazuju da, ukoliko se dogodi da Parlament Federacije BiH usvoji izmjene Zakona o advokaturi na način kako je to predložilo Ministarstvo pravde FBiH, advokati stupaju u štrajk.

Prema izmjenama Zakona o advokaturi FBiH, u koje je BIRN BiH imao uvid, advokatske tarife donosi Federalno ministarstvo pravde uz konsultacije sa Advokatskom komorom, a i visine naknada za odbrane po službenoj dužnosti utvrđuje ministarstvo.

“Advokatura je samostalna djelatnost, samostalna profesija. Obavljanje advokatskog posla je moguće osobi koja ispunjava sve uslove, nakon što Advokatska komora FBiH, regionalne komore, a nakon toga i Federalna komora izda rješenje za rad advokatima. Na osnovu toga, tarifu za naš rad određujemo mi samostalno. Način na koji slabi položaj advokature jeste taj da našu tarifu, umjesto da mi sami kao samostalna djelatnost, određuje Ministarstvo pravde FBiH, što znači da se na taj način minimizira naš rad”, kaže za BIRN BiH Rusmir Karkin, predsjednik Upravnog odbora Regionalne advokatske komore Sarajevo.

Razlog protivljenja advokata, kako navodi Karkin, jeste da se izmjenama zakona gubi autonomija, nezavisnost, a uvodi moguća podložnost vanjskim uticajima na samostalnu profesiju koja ima ogromnu ulogu u pravosudnom sistemu.

Kako je pojasnio Karkin, konsultacije za izmjene zakona su bile obimne i u njima su učestvovali advokati koje je delegirala Komora, gdje je postignut dogovor. Međutim, prema njegovim riječima, ministar je samoinicijativno, mimo dogovora, stavio prijedlog da ministarstvo donosi tarifu.

“To je i osnovni razlog našeg protivljenja, jer je bio dogovor potpuno drugačiji. Dakle, dogovor jeste da država ima mogućnost da utiče na visinu honorara braniocima po službenoj dužnosti, a ne da odučuje o tarifi za sve advokatske usluge”, pojašnjava Karkin.

Prema dokumentaciji u koju je BIRN imao uvid, osnovni razlog za donošenje ovog zakona jeste osiguranje uslova za provođenje zaključaka Doma naroda Parlamenta FBiH, kojim se Federalno ministarstvo pravde zadužuje da izvrši izmjenu tarife o nagradama i naknadama notara i advokata te uskladi usluge na način da njihovu visinu prilagodi standardu građana, odnosno imovinskim prilikama.

Kako se dalje navodi, uzimajući u obzir činjenicu da je važećim zakonom propisano da Skupština Federalne advokatske komore predlaže tarifu koju odobrava Ministarstvo pravde, navedenu odredbu je potrebno izmijeniti kako bi se definisala jasna uloga ministarstva, odnosno da ministarstvo donosi tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata.

Sarajevska advokatica Nina Kisić smatra da predložene izmjene zakona predstavljaju direktno miješanje u samostalnost i nezavisnost advokature u BiH.

“Advokatura je, po slovu Zakona o advokaturi, nezavisna profesija. Prema sadašnjem zakonskom rješenju, Skupština Federalne advokatske komore predlaže tarifu, koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima, dok je predloženo izmjenama da tarifu i visinu nagrade za odbrane po službenoj dužnosti utvrđuje Federalno ministarstvo pravde, što je neprihvatljivo miješanje izvršne vlasti u jednu nezavisnu profesiju”, izjavila je Kisić.

Potpredsjednik Regionalne advokatske komore Ifet Feraget kaže da samo neko zlonamjeran može dirati postojeću tarifu, jer ljudi nisu svjesni, ako radite čestito i pošteno ovaj posao, koliko truda i vremena treba da biste se pripremili za glavni pretres i suđenje.

“Mislim da ne treba dirati u tarifu i ne treba dirati u autonomiju Advokatske komore da uredi, između ostalog, svojim propisima svoje djelovanje, pa da odredi i tu advokatsku tarifu, koja je, po meni, potpuno primjerena trenutnom stanju”, dodaje Feraget.

Federalni ministar pravde Mato Jozić je za BIRN BiH kazao da je ministarstvo Vladi Fderacije BiH predložilo povlačenje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o advokaturi FBiH iz parlamentarne procedura koja je trebala biti održana 28. jula ove godine.

“To iz razloga što je Radna skupina za izradu Prednacrta zakona o advokaturi, a u čiji rad su bili uključeni i predstavnici Advokatske komore FBiH, pripremila tekst navedenog zakonskog prednacrta, koji će u najkraćem roku biti upućen u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku”, stoji u odgovoru ministra Jozića.

Kako navodi ministar, radi se o novom cjelovitom i sistematskom zakonskom rješenju kojim će se na sveobuhvatan način regulisati advokatska djelatnost u FBiH.

Upravni odbor Regionalne advokatske komore također smatra da ministar pravde “zloupotrebljava svoju poziciju time što bez znanja Komisije, koja je učestvovala u izradi Zakona o advokaturi FBiH, mijenja i predlaže tekst, te zahtijeva od Advokatske komore FBiH da podnese krivičnu prijavu protiv ministra”.

“Ukoliko postoji Komisija, ukoliko su to seriozni sastanci, ukoliko je u pitanju izmjena jednog od najvažnijih zakona u državi, nepoštivanje dogovora, odnosno postupanje mimo odluka Komisije i zaključaka predstavlja na određeni način krivično djelo, odnosno zloupotrebu službenog položaja. Nismo se još uvijek odlučili koji će to pravni osnov biti, međutim stavljamo to kao jednu od opcija jer mislimo da su naša prava ugrožena”, kaže Karkin i dodaje da je gotovo sigurno da će stupiti u štrajk jer nemaju drugog načina da se bore.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je kreirao bazu podataka o isplatama advokatima po službenoj dužnosti za period od 2010. do kraja 2016. godine. Analizom su utvrdili da je za angažman 1.247 advokata i advokatskih kancelarija potrošeno najmanje 76,2 miliona maraka.

 

Emina Dizdarević Tahmiščija