Hodžićev pravni zastupnik Kenan Hadžimuhović naveo je da ostaje u cijelosti kod tužbe, koju Pravobranilaštvo osporava.
Hadžimuhović je rekao da smatra da su nalazi Pravobranilaštva neodrživi, uzimajući u obzir da je Hodžiću povrijeđeno osnovno pravo, odnosno pravo na slobodu kretanja.
“Ističemo da je ovaj Sud već u nekoliko pravosnažnih postupaka i zauzeo stav da osumnjičenim, odnosno optuženim licima u krivičnim postupcima koja su bila suočena s ovom vrstom mjera zabrane, a koja su oslobođena odgovornosti u krivičnom postupku ili je donesena naredba o obustavi istrage, pripada pravo na naknadu nematerijalne štete”, rekao je Hadžimuhović.
On je uz materijalne dokaze predložio i vještačenje neuropsihijatra Omera Ćemalovića, objasnivši da je potrebno da vještak utvrdi stepen Hodžićevog pretrpljenog straha i duševnih bolova zbog zabrane putovanja, zabrane napuštanja mjesta boravišta, te obaveznog javljanja u policijsku stanicu.
Pomoćnik državnog pravobranioca Sead Zukanović je rekao da se protivi vještačenju na okolnosti umanjenja općih životnih aktivnosti, jer smatra kako ove mjere zabrane nisu mogle to prouzrokovati, zatraživši i da “Sud predloži bilo kojeg drugog vještaka sa liste neuropsihijatara”, protiveći se na prijedlog da to bude Ćemalović.
Zukanović i Hadžimuhović su se usaglasili da Sud odluči ime vještaka neuropsihijatra sa liste vještaka.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH je u maju 2019. potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Hodžić, zajedno s još šest osoba, oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993. godine.
Nedžadu Hodžiću, Selmanu Busnovu, Safetu Mujčinoviću, Nusretu Muhiću, Zijadu Hamziću, Ramizu Haliloviću i Osmanu Gogiću se sudilo za nezakonito zatvaranje srpskih civila u Stuparima kod Kladnja, kao i njihovo premlaćivanje i nečovječno postupanje.
Iduće ročište je zakazano za 12 novembar.
