Austrijski poslanici podržali zabranu “ultranacionalističkog” događaja u Bleiburgu

Komemoracija u Bleiburgu 2017. godine. Izvor: Framnat.eu

Rasprava koja se svake godine vodi o Bleiburškoj komemoraciji koja se održava svakog maja u Hrvatskoj je utihnula, nakon što je prošao datum ovog događaja. Ali rasprava o predloženoj zabrani komemoracije u Austriji, zemlji u kojoj se ona održava, još uvijek je aktuelna.

Krajem maja, četiri stranke koje imaju svoje poslanike u austrijskom parlamentu – socijalisti, zeleni, liberali i konzervativci – usvojile su neobavezujuću rezoluciju kojom se ministar unutrašnjih poslova Austrije poziva da zabrani komemoraciju za savezničke nacističke hrvatske vojnike i civile koji su ih pratili, koje su na Bleiburgu ubili partizani na kraju Drugog svjetskog rata.

“Mi smo u svom prijedlogu zatražili od ministra unutrašnjih poslova da razmotri sve mogućnosti na domaćem, bilateralnom i evropskom nivou, za zabranu ultranacionalističko-fašističke komemoracije u Bleiburgu i na austrijskoj teritoriji 2021. i ubuduće, preduzimanjem zakonskih mjera koje su u skladu sa Poveljom EU o osnovnim pravima, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim ustavnim odredbama”, izjavila je za BIRN parlamentarna poslanica Zelene stranke u Austriji Olga Voglauer.

Voglauer, čija je stranka inicijator prijedloga, ističe da iako rezolucija nije pravno obavezujuća, ona je “definitivno korak u pravom smjeru”, a ujedno i “politički znak da se okupljanja u Bleiburgu više neće tolerisati”.

Godišnji događaj koji se održava u blizini Bleiburga, malog grada na jugu pokrajine Koruška, sporan je zbog toga što neki učesnici komemoracije ističu simbole ustaškog pokreta koji je u Drugom svjetskom ratu u vrijeme vladavine Nezavisne Države Hrvatske (NDH) ubijao Jevreje, Srbe, Rome i druge, u koncentracionim logorima poput zloglasnog Jasenovca.

Voglauer smatra da je tokom godina ovaj događaj postao “jedno od najvećih okupljanja ultranacionalističkih i fašističkih grupa u Evropi”.

Ove godine je događaj u Austriji otkazan zbog ograničenja nametnutih uslijed pandemije COVID-19. Umjesto toga, odžane su mise u Sarajevu i Zagrebu, što je izazvalo nove sporove i velike antifašističke demonstracije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Voglauer naglašava da je austrijska rezolucija izvanredna jer su “po prvi put ne samo Zelena stranka, već i naši konzervativni koalicijski partner ÖVP i dvije opozicione stranke, socijaldemokrati i neoliberalni NEOS, podržali naš prijedlog rezolucije”.

Osim desničarske Slobodarske stranke “sve ostale stranke zastupljene u parlamentu zauzele su stav protiv ultranacionalističkih skupova”, dodaje ona.

Slobodarska stranka je upozorila da je zabrana događaja u Bleiburgu problematična, jer može dovesti do zabrane ostalih skupova u Austriji.

“Događaj u Bleiburgu ne mora da vam se dopada, ali sloboda okupljanja je izuzetno važna beneficija zaštićena ustavom”, rekao je poslanik Slobodarske stranke Hannes Amesbauer.

“Veličanje fašističkih ‘junaka’”

Svjetski jevrejski kongres, međunarodna organizacija koja predstavlja jevrejske zajednice, pozdravio je inicijativu austrijskih poslanika, naglašavajući da je događaj u Bleiburgu “postao mjesto na kome se veličaju ‘heroji’ fašističkog pronacističkog pokreta koji je vladao u ratnoj Hrvatskoj i bio kriv za grozna djela masovnih ubistava Srba, Jevreja, Roma i Hrvata antifašista”.

Kongres je istakao da “nijedno društvo ne može izbjeći suočavanje sa neslavnim poglavljima svoje prošlosti”, i dodao da je “nažalost Hrvatska više puta izbjegla takvu konfrontaciju”.

Hrvatski parlament je 2016. odlučio da ponovo bude pokrovitelj manifestacije u Bleiburgu nakon što je 2012. godine, zbog zabrinutosti da se skup koristi za rehabilitaciju ustaške ideologije, pokroviteljstvo ukinuto.

Svakog maja hrvatski ministri i državni dužnosnici polažu vijence ispred spomenika na Bleiburgu na kojem piše: “U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci”.

Iz austrijske antinacionalističke organizacije AK Pliberk/Bleiburg za BIRN kažu da pozdravljaju donošenje rezolucije u austrijskom parlamentu, ali napominju da bi zabrana skupa bila “teška i problematična, imajući u obzir činjenicu da se skup održava ne samo na javnoj, već i na imovini koju posjeduju crkva i privatna lica”.

Rasprava parlamentarnog odbora za unutrašnju politiku o ovom pitanju zakazana za 3. juni odložena je, a na sljedećem sastanku odbora krajem ovog mjeseca ili početkom jula treba da bude izmijenjen tekst rezolucije.

U međuvremenu, austrijski ministar unutrašnjih poslova Karl Nehammer najavio je osnivanje radne grupe koja će ispitati situaciju, upozorivši da je to pitanje veoma složeno i da se odluka mora donijeti u skladu sa ustavom i zakonom.

Lokalni Austrijanci “uznemireni” su događajem

Danijel Majić, novinar hrvatskog porijekla koji radi u Njemačkoj, tri puta je izvještavao sa Bleiburške komemoracije – 2013., 2018. i prošle godine.

“To su bili vrlo različiti skupovi… 2013. godine bio sam jedan od rijetkih novinara koji nije bio iz Hrvatske. Skup je tada bio mali, oko 4.000 učesnika”, kaže Majić za BIRN.

“Tada ste mogli primijetiti otvoreno veličanje ustaškog pokreta; neki učesnici su nosili ustaške uniforme… mogli ste kupiti CD sa ‘najljepšim pjesmama ustaškog pokreta’, a ustaške pjesme su se pjevale i u tendama”, prisjeća se on.

On dodaje da je svake godine veličanje ustaškog pokreta “sve manje otvorenije”, ali da je posljednjih godina još uvijek bilo pojedinaca koji prikazuju ustaške simbole.

“Sjećam se da je jedan čovjek 2018. imao majicu sa likom (ustaškog vođe) Ante Pavelića. Nije mu dopušteno da prisustvuje komemoraciji i on je ostao na ulazu…  niko ga nije uznemiravao, samo mu nije bilo dopušteno da se približi komemoraciji”, ističe Majić.

Katolička crkva u Koruškoj prošle godine je odbila molbu Hrvatske biskupske konferencije da održi misu na Bleiburgu, jer se, kako je obrazložila, ovaj događaj koristi za promociju nacionalističkih ideja.

Također prošle godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije je zabranilo dva simbola hrvatskog ustaškog pokreta: slovo “U” koje uokviruje srebrnu granatu iz koje izlazi crveni plamen, kao i grb NDH.

Prema riječima organizatora komemoracije Počasni bleiburški vod (nevladine organizacije osnovane u Austriji), prošle je godine na skupu bilo prisutno oko 15.000 ljudi, uglavnom iz Hrvatske.

Oni su prije komemoracije 2019. upozorili da je svim posjetiocima zabranjeno da nose druge oznake, osim hrvatske državne zastave i vjerske simbole.

Bože Vukušić iz Počasnog bleiburškog voda za Hrvatski katolički radio u maju ove godine je izjavio da “ići rehabilitirati režim iz Drugog svjetskog rata… bilo bi maloumno” i da je organizacija učinila sve što je mogla kako bi u tome spriječila “nerazumne pojedince”.

BIRN je tražio od Počasnog bleiburškog voda komentar za ovaj članak, ali nismo dobili odgovor.

AK Pliberk/Bleiburg također navodi da su primijetili da su se učesnici komemoracije suzdržavali od neprimjerenih gestova, s obzirom na povećanu pažnju medija, političara i policije.

Jedan hrvatski državljanin je 2019. uhapšen zbog upućivanja nacističkog pozdrava, dok je prethodne godine na skupu uhapšeno pet Hrvata i jedan slovenački državljanin, koji su optuženi za javno prikazivanje krajnje desničarskih oznaka.

Međutim, AK Pliberk/Bleiburg tvrdi da su promjene bile površne: “Glavni spomenik i dalje slavi fašističku vojsku, a okupljanje služi kao revizionistički kontrapunkt Jasenovcu”.

Voglauer naglašava da događaji iz Bleiburga “očigledno služe unutrašnjo-političkim ciljevima u Hrvatskoj”.

Međutim, na području Koruške u Austriji gdje se komemoracija održava mnogi ljudi su “otvoreno uznemireni zbog ultranacionalističke i revizionističke ideologije koja je osnova tih skupova i zbog njihove sve veće masovnosti”, dodaje ona.

Takve događaje treba zabraniti širom svijeta, a isto i u Austriji, naglašava ona i ističe: “Kao i mnogi drugi, ni ja ne želim da moj region i moja zemlja i dalje služe kao platforma za ultranacionalističke ideološke pozicije prošlosti”.