Ponedjeljak, 16 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Muharem Dunić. Izvor: BIRN BiH

Tužilaštvo tereti Dunića da je 2014. godine, zajedno sa svojom suprugom, napustio Austriju i otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu sa Sirijom, gdje se pridružio paravojnim formacijama koje su djelovale u okviru struktura takozvanog ISIL-a, koji je odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) proglašen terorističkom organizacijom.

“Istragom je utvrđeno da je optuženi sudjelovao u ratnim aktivnostima koje predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, s ciljem formiranja kalifata takozvane ‘Islamske države’ na prostoru dvije ratom zahvaćene države”, navedeno je iz Državnog tužilaštva.

Prema Tužilaštvu, nakon poraza struktura ISIL-a, Muharem Dunić je početkom 2019. zarobljen od pripadnika kurdskih snaga na području Sirije, te je krajem iste godine deportovan u BiH, gdje je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

Kako je navedeno, tereti se za krivično djelo “protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama”.

Dunić je u decembru 2019. avionom deportovan u BiH skupa s Jasminom Keserovićem, Armenom Dželkom, Senadom Kasupovićem, Hamzom Labidijem, Emirom Ališićem i Milaremom Berbićem zbog sumnje da su u Siriji ratovali na strani organizacija koje je UN proglasio terorističkim.

Pred Sudom BiH počelo je suđenje Keseroviću, Kasupoviću i Dželki, dok je protiv Ališića, Berbića i Labidija potvrđena optužnica.

Optužnica protiv Dunića proslijeđena je na potvrđivanje Sudu BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije za rodno zasnovano ubistvo žene na čekanju zbog amandmana
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene i dopune Krivičnog zakona koje kao posebno djelo tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano i kažnjavaju distribuciju sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Ipak, primjena zakona neće biti moguća jer je Federalna vlada usvojila amandman koji definiše pojam “životnog partnera”.
Potrebna regulacija digitalnih platformi u BiH utemeljena na ljudskim pravima
Platforme moraju hitno poduzeti mjere za smanjenje širenja štetnog sadržaja, a Bosna i Hercegovina donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, rečeno je na radionici o digitalnim platformama i upravljanju online medijima u BiH.