Evropska komisija, razočarana otporom za reforme pravosuđa, najavljuje prekid podrške putem VSTV-a

Ulaz u Sud i Tužilaštvo BiH i VSTV. Izvor: BIRN BiH

U pismu koje je naslovljeno na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, u koje je BIRN BiH imao uvid, se navodi da je Komisija primila znanju nove informacije koje je dostavio VSTV, a koje potvrđuju postojanje otpora unutar pravosudnog sistema BiH i šire, spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta”.

Kako Komisija navodi u pismu, stanje pravosudnog sistema je razlog za ozbiljnu zabrinutost, te poziva na izmjene Zakona o VSTV-u u skladu s odlukama Suda BiH, i da se finalizira i donese novi zakon o VSTV-u. Podsjetili su VSTV da se integritet može jedino postići imenovanjima i napredovanjima zasnovanim na stručnosti, poštivanjem visokih etičkih standarda, strogom i nepristrasnom primjenom pravila o sukobu interesa, disciplinskim postupcima i sankcijama.

U pismu se na kraju navodi da Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a.

Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, za BIRN BiH kaže da je poruka međunarodne zajednice jasna.

“PIC [Vijeće za implementaciju mira] je bio vrlo jasan – BiH ima ogroman problem sa pravosuđem. Ono nije nezavisno i primjetan je politički uticaj i pritisak. EU [Evropska unija] je, također, vrlo jasna — ako se to ne popravi, razmotrit će se ukidanje finansijske pomoći za VSTV. Samo neko potpuno nekompetentan može ovim biti iznenađen jer i PIC i EU već godinu dana upozoravaju na gomilanje tih problema”, govori Arnaut.

Kako kaže, pravosuđu trebaju brojne promjene – od jačanja mehanizama za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i pooštravanja sankcija, preko uvođenja njihovih bliskih srodnika u institut sukoba interesa, do sistemskih popravki poput razdvajanja na dva vijeća, sudskog i tužilačkog, i druge.

Damir Arnaut. Izvor: Parlament BiH

Evropska komisija je u svom pismu posebnu pažnju posvetila neuspostavljanju Jedinice za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a.

“Koliko je poznato Komisiji, nikakvi dalji koraci nisu poduzeti ni u tom pravcu, primarno kada je riječ o usvajanju Pravilnika VSTV-a o sistematizaciji radnih mjesta i internoj organizaciji, što bi omogućilo restrukturisanje Sekretarijata”, stoji u pismu naslovljenom Tegeltiji.

Navodeći kako je zatečen tonom pisma Evropske komisije, Tegeltija je objasnio da je pandemija koronavirusa bila razlog neuspostavljanja Jedinice. Pojašnjava da će VSTV novom sistematizacijom Sekretarijata, uspostaviti posebnu jedinicu za integritet, ali bez Pravilnika o imovinskim kartonima ili zakonima ta jedinica suštinski neće imati neki veliki smisao ni djelokrug rada.

“Razumljiva je s jedne strane frustracija EU, koja je ujedno i naša frustracija i mi smo upozoravali na eventualne posljedice opstrukcija reformi koje preduzima, ali s druge strane u najmanju ruku nije fer niti je u duhu partnerstva, fakturisati zastoj u reformama VSTS-u koji je uložio ogroman napor u zadnje dvije i po godine kako bi usvojio sve ove reformske akte, a čija opstrukcija je van njegove volje i moći”, dodaje Tegeltija.

Predsjednik VSTV-a odgovornost za neprovedene reforme upućuje na druge adrese i smatra da je to u najvećoj mjeri posljedica opstrukcija reformskih poteza koje je VSTV poduzeo u protekle dvije godine, a koje su uzrokovale zastoj u implementaciji reformi koje je VSTV poduzeo. Sud BiH je presudama stavio van snage dvije inicijative VSTV-a koje su trebale da unaprijede integritet – za provjeru imovine i objavljivanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija te Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH.

Prema Tegeltijinim riječima, dva od tri najvažnija reformska akta su u ovom trenutku stavljena van snage, van njihove volje, odlukom Agencije za zaštitu ličnih podataka i Suda BiH i to je nešto na šta ne mogu uticati. Kako kaže, u oblasti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ključni reformski zahvat bio je pravilnik o prikupljanju i obradi finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija, čiju primjenu je Agencija za zaštitu ličnih podataka, po prigovoru, stavila van snage nalazeći da ne postoji zakonski osnov za njegovu primjenu.

Iako EU fondovi čine više od polovine svih donacija koje VSTV dobija, Tegeltija govori da iako cijeni ta ulaganja, neće moći uraditi ništa ako se ta ulaganja prekinu.

“Zahvalit ćemo se na dosadašnjoj saradnji i pomoći i nastaviti dalje, jer VSTS, sudovi i tužilaštva u BiH su institucije čije finansiranje je u cijelosti predviđeno budžetima na različitim nivoima, te neće doći do nikakvog zastoja i problema u radu kako u VSTS tako ni u sudovima i tužilaštvima”, rekao je Tegeltija.

Milan Tegeltija. Izvor: BIRN BiH

Pravosuđe u BiH potpuno zakazalo

Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez za BIRN BiH kaže da je EK tokom proteklih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje neovisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, posebno kroz dodjele VSTV-u.

“EU žali što se odupire provođenju ključnih reformi unutar pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine i šire. Posebno žali što nije postignut napredak u uspostavljanju smislenog sistema provjere integriteta, u skladu sa preporukama i nalazima Komisije iz nezavisnog stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, kaže Pisonero-Hernandez.

Ovi ograničeni rezultati u vezi s ciljevima reforme pravosuđa podrivaju efikasnost podrške EU pravosuđu i VSTV-u. Evropska komisija stoga preispituje učinkovitost svoje finansijske potpore dodijeljene VSTV-u, uključujući nezavisnu procjenu koja se trenutno provodi, dodaje ona.

Borislav Borenović, član Privremene istražne komisije je za BIRN BiH rekao da je pismo još jedan pokazatelj da je pravosuđe u BiH potpuno zakazalo i da je jedna od najlošijih karika u društvu, te da međunarodna zajednica koja se snažno zalagala za reformisano, nepristarasno i efikasno pravosuđe to priznaje.

“Lociranje VSTS-a kao ključnog problema u funkcionisanju pravosuđa, upitnost dalje podrške i otvorena kritika od strane Evropske komisije je signal za brzo djelovanje i ozbiljne promjene u pravosudnom sistemu. Pravosuđe mora biti reformisano i u dijelu zakonodavstva, ali i personalno”, zaključuje Borenović.

Sjednica VSTV-a, arhiv. Izvor: BIRN BiH

Postojanje otpora u pravosuđu

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su EU, EK i VSTV partneri u reformi pravosuđa i da zajednički učestvuju u tome, te da “nije samo VSTV odgovoran i isključivo on radio na reformi”. Vijeće je, prema njegovim riječima, puno toga uradilo sa predstavnicima međunarodne zajednice i domaćim stručnjacima iz pravosuđa.

“Ozbiljno je pismo, ne treba ga zanemariti i ne treba ga ni baš tako olako ni odbaciti. Treba imati u vidu, jer očito smo dostigli jednu situaciju gdje moramo utvrditi šta i kako dalje. U tom pismu i piše u jednom mjestu da očigledno postoji otpor i u pravosuđu. Znači nije samo VSTV, imamo mi problema i sa neprihvatanjem stavova, prijedloga i akata VSTV-a. Evo znate i sami ovu odluku Suda BiH – neću da je komentarišem – ali ona nam je onemogućila daljnje aktivnosti. Prije toga naš pokušaj uređenja imovinskih kartona i finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija naišao je na stav Agencije za zaštitu ličnih podataka da to nije ispravno, nije zakonito”, kaže Karamehić.

Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, Karamehić navodi da bi došli u jednu nezgodnu situaciju, puno toga bi stalo i dovedeno u pitanje, jer se tim sredstvima EU finansiraju projekti i informatički sektor, druge stvari, rekonstrukcija objekata.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE), sudija Branko Perić kaže kako Evropskoj komisiji treba biti jasno da nemaju s kim da razgovaraju, jer ni VSTV ni političke strukture ne žele suštinsku reformu.

“VSTV je institucija u kojoj sjede ljudi bez liderskih sposobnosti, bez iskustva i bez profesionalnih znanja. To su mogli davno da zaključe. Ti ljudi su predali pravosuđe u ruke vladajućih politika, a vladajuće politike ne žele nikakve promjene, jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za svoju nezavisnost. Samo loš i neefikasan sistem garantuje njihovu nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal i zbog toga oni nisu zainteresovani ni za kakve reforme”, kazao je Perić za RSE.