Zatraženo produženje pritvora Emiru Ališiću zbog ratovanja u Siriji

Emir Ališić. Izvor: Sud BiH

Tužiteljica Biljana Golijanin je navela da je osnovana sumnja protiv Ališića vidljiva u optužnici koja je podignuta nakon provedene istrage, a potom potvrđena.

Branilac Bakir Hećimović kazao je da “apsolutno ne postoje nikakvi razlozi da se produži pritvor”.

Hećimović smatra da, zbog stanja u kojem se trenutno nalaze država i Evropa, ne postoji mogućnost da bi Ališić mogao ponoviti djelo s obzirom da je smanjena mogućnost kretanja.

On je naveo da je Ališić stigao u BiH prije pet i po mjeseci, u periodu Nove godine, te da ne postoje stvarni razlozi da će javnost biti uznemirena zbog činjenice da je Ališić na slobodi.

“Riječ je o bivšem policijskom službeniku, porodičnom čovjeku koji ranije nije osuđivan”, rekao je branitelj.

Hećimović je predložio najstrožije mjere zabrane za Ališića – zabranu napuštanja boravišta, kojom bi se uklonila mogućnost ponavljanja djela, te zabranu kontakata, kojom bi se ukinula mogućnost utjecaja na svjedoke.

Kako je zaključio, ne postoje razlozi za njegovo daljnje zadržavanje u pritvoru.

U optužnici stoji da je Ališić krajem 2013. godine napustio BiH i otputovao u Tursku, odakle se ilegalno prebacio u Siriju, gdje se u okviru više formacija borio u strukturama takozvanog ISIL-a.

Navedeno je da je bio pripadnik ISIL-a u periodu od 2013. do 2019. te da je početkom 2019. godine, prilikom sloma i pada ove terorističke organizacije, zarobljen od strane kurdskih snaga.

Ališić je u decembru 2019. avionom deportovan u BiH skupa s Jasminom Keserovićem, Armenom Dželkom, Senadom Kasupovićem, Hamzom Labidijem, Muharemom Dunjićem i Milaremom Berbićem zbog sumnje da su u Siriji ratovali na strani organizacija koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkim.

Suđenje Dželki i Keseroviću počelo je početkom maja.