Različita primjena naredbi prema vjerskim zajednicama i građanima u doba pandemije

Liturgija u Srebrenici. Izvor: Manastir Karno Srebrenica

Različito postupanje u slučaju kršenja zabrane okupljanja na liturgijama i drugim nevjerskim događajima, kada policija kažnjava građane, stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH smatraju diskriminatornim.

Dino Abazović, sociolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je da se radi o “jeftinom i perfidnom odnosu koji nema opravdanja”.

“Iako su autonomije vjerskih zajednica zagarantovane u demokratskim društvima kada su u pitanju duhovni poslovi, to ne znači da njihova autonomija može biti ispred svega, a pogotovo javnog interesa za zdravlje ljudi, koji u ovom trenutku ugrožava COVID-19. Pitanje javnog interesa ne može se tumačiti kao stvar autonomije”, rekao je Abazović.

Ministar zdravlja u Republici Srpskoj (RS) Alen Šeranić, koji je često govorio kako masovna okupljanja građana tokom pandemije mogu ugroziti zdravlje, kada je upitan da li masovno okupljanje vjernika može da ugrozi građane koji su disciplinovani i pridržavaju se mjera zabrane kretanja i okupljanja, odgovorio je: “S mog stanovišta, ja nisam najpozvanija osoba da komentarišem ni tradiciju ni duhovne običaje. Duhovni običaji su dio naše kulture.”

Pred prvomajske praznike, Šeranić je direktnije objasnio razloge uvođenja 24-satnog policijskog časa.

“Ne treba da se kockamo s virusom, već da pratimo preporuke i poštujemo propisane mjere. Sad nam slijedi najteža borba, a to je da se naviknemo na život s virusom, prije svega u smislu toga šta treba da radimo i činimo da bismo spriječili njegovo širenje”, pojasnio je Šeranić.

Alen Šeranić. Izvor: N1

Selektivno ograničenje kretanja

Policija nije podnijela nikakav izvještaj o masovnom okupljanju vjernika 6. aprila u Istočnom Sarajevu, koje su prenosili mediji, kazali su iz Tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Iz Policijske uprave Zvornik ranije su za BIRN BiH objasnili da je Zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije zabranjeno javno okupljanje u Republici Srpskoj, međutim prostorije vjerskog objekta ne predstavljaju javnu površinu jer se radi o objektima u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve (SPC).

“Podsjećamo da je Republički štab za vanredne situacije 21. marta donio zaključak o ograničenju okupljanja u vjerskim objektima, kojim su jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj zadužene da, u saradnji s crkvenim vlastima priznatih crkava i vjerskih zajednica, prate primjenu ovog zaključka”, rekao je Miljan Bobar, inspektor-portparol Policijske uprave Zvornik.

Ovakav odnos javne vlasti, u kojem se odvajaju vjerska od ostalih građanskih prava, bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić smatra diskriminatornim, pa čak i prelaskom iz sekularnog sistema.

“Ljudska prava su univerzalna i ne može se, recimo, zabraniti rukometna utakmica a dozvoliti crkveni ritual. Vladavina zakona je utemeljena na principu primjene zakona za svakoga. Ovo što imamo na djelu u BiH jeste korištenje crkve od strane vlasti u političke svrhe.

Na taj način, po meni, prikuplja se izborna glasačka mašinerija”, kazao je Simić za BIRN BiH.

Pravosudne institucije moraju isto tretirati i one koji krše policijski sat, kao i one koji krše zabranu masovnog okupljanja u vjerske svrhe, smatra Simić.

“Svjedoci smo propusnica i povlastica u vrijeme zabrane kretanja u kojoj se pojedine institucije i njihovi predstavnici kreću kao da se ništa ne događa, a u tom fokusu su i vjerske zajednice. One jesu u svim sekularnim državama odvojene od vlasti, ali, nažalost, na Balkanu nisu”, smatra Simić.

Banjalučki advokat Marinko Brkić smatra da ponašanje pojedinih sveštenih lica dovodi do potencijalnog izvora zaraze u vrijeme pandemije, na koju lokalne i druge vlasti ne reaguju. To ne bi smio biti slučaj u sekularnoj državi, kakva je BiH, mišljenja je Brkić.

“Ako smo sekularna država, preporuke stručnjaka i vlasti, te zabrane i propisi u vrijeme pandemije moraju biti isti i za građane i za sveštena lica. Vlast bi trebala slušati preporuke stručnjaka medicinara, a svi ostali se pridržavati propisa i pravila koje vlast donese na osnovu preporuka struke. Neusaglašene mjere u dva entiteta i selektivna primjena istih jeste, po meni, problem neuređenog sistema u ovoj lijepoj ali nesretnoj zemlji”, smatra Brkić.

Vjerski službenici očito nisu podložni istim mjerama i kažnjavanju kao obični građani koji krše mjere zabrane kretanja i okupljanja, zaključio je Brkić.

“Koštao” nas Vaskrs

Ako neodgovorni pojedinci nastave da krše mjere, nadležni će vjerovatno biti prinuđeni preduzimati još represivnije mjere, poručio je nedavno na konferenciji za medije i Radovan Višković, premijer RS-a.

“I ne bih volio da do toga dođe, ali, cijeneći epidemiološku situaciju, možda ćemo biti prinuđeni. Mi smo ovih dana relaksirali neke mjere, a i tada smo rekli da ćemo pratiti epidemiološku situaciju. Ne bih volio da dođemo u situaciju da moramo vraćati ili pooštravati mjere.

Neodgovornost pojedinaca može poništiti sve ovo dobro što smo do sada postigli”, upozorio je Višković.

Neodgovornog ponašanja je bilo tokom vaskršnjih praznika, kazao je Višković.

“Bojim se da plaćamo ceh vaskršnjih dešavanja, iako smo apelovali na građane da poštuju mjere. Ipak, bilo je ‘opuštenijeg ponašanja’. Institucije, Krizni štab i Vlada su propisali sve mjere, nabavili opremu za zdravstveni sistem, organizovali karantine. Ključno je kako će građani poštovati mjere, ne radi institucija, nego radi vlastitog zdravlja i zdravlja naših porodica”, rekao je on.

Radovan Višković. Izvor: N1

Darko Đogo, profesor teolog na pravoslavnoj Bogosloviji u Foči, okupljanje vjernika na liturgijama ili bilo kojim drugim obredima i vjerskim zajednicama, smatra ustavnim pravom o kojem je bespredmetno raspravljati.

Smatra da se kompletno građanstvo iz straha prepustilo vlastima tokom pandemije, te da niko za zabrane i ograničenja kretanja ne postavlja pitanje ustavnosti.

“Nijedan obred se ne može suspendovati, niti se on može raditi ‘Viberom’. Jer da se može suspendovati, onda bi se mogla desiti i situacija da neko, ko ima moć, i nakon pandemije u nekom vanrednom stanju zloupotrebljava slobode svake vrste pa i vjerske”, kazao je Đogo za BIRN BiH.

On smatra da “jedan posto onih koji se u javnosti predstavljaju kao vjernici jesu ‘turbofolk’ vjernici”. Naveo je da suštinski problem u sekularnim državama predstavlja ekonomija i potrošnja, a ne vjernici u bogomoljama za vrijeme pandemije.

“A mogu i ja postaviti pitanje zašto ljudi čekaju u gužvama ispred marketa, banaka. Zar i to nije isto kao i na liturgiji. Pitanje je samo šta je kome i u kojem trenutku bitno”, rekao je Đogo te dodao da su vjernici kažnjavani zbog liturgije tokom pandemije i naveo da među kažnjenim ima njegovih poznanika iz Višegrada.

Poredeći praksu zemalja Evrope, koje su uvele više ili manje restriktivne mjere, zaključak Krstana Simića da je nemoguće zabraniti kretanje penzionerima, “kojima je to čak i preporučljivo za zdravlje, a istovremeno dozvoliti vjerske obrede”.

“Da li je i u kojoj mjeri bilo prekoračenja ostalih ljudskih prava pokazaće se kad pandemija prođe”, kazao je Simić.