Pantić i ostali: Sporni i nesporni policijski dokumenti

Tužilaštvo je uložilo dnevnik događaja Policijske stanice u Milićima. Kako je kazala tužiteljica Dika Omerović, do 15. maja 1992. godine vođeni su redovni izvještaji, a 16. maj, kada se desio zločin, i 17. maj nisu uključeni. Omerović je uložila i izvještaj u kojem se navode pojedini izvršioci.

U spis je uvršten i set odluka Skupštine srpskog naroda i drugih organa, kao i akti koji, prema riječima tužiteljice, dokazuju postojanje širokog i sistematskog napada. Uloženo je i nekoliko desetina naredbi za ekshumaciju. Odbrane nisu imale prigovore na te dokaze.

Od određenog broja dokaza Tužilaštvo je privremeno ili trajno odustalo, a dio je Sudsko vijeće odbilo zbog autentičnosti.

Vijeće je odbilo prijedloge za uvrštavanje dvije knjige, kao i spisak potencijalnih osumnjičenih, jer nisu poznati njihovi autori. Iz istog razloga nije prihvaćeno ni još nekoliko dokumenata.

Odbijeno je uvrštavanje dvije sveske za koje je tužiteljica rekla da su iz Policijske stanice u Milićima, s obzirom na navode da je te sveske Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) predao izvjesni Murat Avdić, koji nije saslušan kao svjedok niti je poznato odakle mu ti dokumenti.

Odbrane su u vezi sa ovim dokazima kazale da inače ne spore da su pojedini optuženi bili pripadnici policije, kao ni da je u Milićima postojala Stanica javne bezbjednosti (SJB).

Za učešće u ubistvima najmanje 57 bošnjačkih civila u Zaklopači 16. maja 1992. godine, optuženi su Radomir Pantić, Branko Jolović, Milomir Milošević, Nenad Vukotić i Nikola Lošić.

Prema optužnici, Pantić je bio komandir SJB-a u Milićima, Milošević pripadnik policije, a Jolović, Vukotić i Lošić pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).

Nastavak suđenja zakazan je za 16. januar.