Petak, 4 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Miroslav Škorić, nekadašnji službenik bijeljinske nacionalne bezbjednosti, kazao je da ovaj sektor nije bio kadrovski popunjen niti opremljen te da je Trišića upoznao krajem maja 1992. godine u službenim prostorijama kada je došao da radi.

Prema njegovim riječima, po ranijim standardima, kada neko novi dođe u ovaj sektor, prvih godinu dana bio bi samo pripadnik, ne bi išao na teren, nego bi se polako uvodio u posao i radio operativne djelatnosti, a operativci su, dodao je, tokom ratnih sukoba išli na usavršavanje.

“Naša služba je u jesen 1993. poslala prvu grupu operativaca na stručno usavršavanje u Institut bezbjednosti u Beograd. Trišić je bio u prvoj grupi. Kurs je trajao tri mjeseca i mislim da je završen krajem godine. Sjećam se da je došao sa Instituta, da smo čekali Novu godinu”, rekao je svjedok.

Naveo je da službenici sektora u kojem je radio nisu mogli naređivati policajcima, niti policajci njima, pošto se radi o dvije odvojene službe.

Za učešće u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje, osim Trišića, optuženi su i Zoran Bogdanović, Milan Đokić, Ljubiša Ikić, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladen Krajišnik, Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković.

Prema optužnici, Trišić je bio pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i operativni radnik sektora Službe nacionalne bezbjednosti od druge polovine 1993. do juna 1994. godine, a ostali optuženi su bili komandiri i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava Stanice milicije u Janji.

Trišićeva Odbrana je potom među materijalnim dokazima uložila više odluka o imenovanju sudija i tužilaca u Bijeljini, naredbi i rješenja Predsjedništva Skupštine opštine o policijskom satu, zabranama točenja alkohola uniformisanim licima, odlukama o radu ugostiteljskih objekata, nošenju oružja, a branilac Veselin Londrović je pojasnio da se dokumenti predočavaju na okolnost nepostojanja diskriminatorske politike na području Bijeljine i Janje.

Tužilac Edin Muratbegović je prigovorio na relevantnost većine dokaza, pojašnjavajući da su neki dokumenti nekompletni, da se ne odnose na period optuženja i da su u suprotnosti sa stvarnim stanjem na terenu, dok su, nastavio je, prema riječima svjedoka, sudije imenovane prije ratnih događaja, a što je službeno potvrđeno tek u junu 1992. godine.

Nastavak suđenja je 28. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Duraković: Tužilaštvo traži kaznu za zločin u Čajniču
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi na suđenju za zločin u Čajniču zatražilo da Ramiz Duraković bude proglašen krivim i kažnjen po zakonu.
Alešević: Zakazan početak ponovljenog suđenja dok osuđeni pregovara o priznanju krivice
Nakon davanja lažnog iskaza svjedoka, ponovljeni postupak protiv Mehmeda Aleševića, koji je pravosnažno osuđen za ratne zločine u Bužimu, počet će iduće sedmice, dok su u toku i pregovori o priznanju krivice.
Ristić i ostali: Tijela civila viđena pored puta
Jahić oslobođen optužbe za zločin u Konjicu
Ganić i ostali: Na kolonu pucali vojnici