Garić: “Na koju kartu igraš?”

Ismet Hasanović je rekao kako je u proljeće 1992. godine u Vlasenici stanovništvo bilo pozivano da preda oružje, što je on i učinio.

Kazao je kako je s balkona vidio da svjedoci MK-8, RG, kao i “braća Garići koji su bili u policiji”, vode jednu osobu i tuku je.

Opisujući Gariće, svjedok je rekao da je jedan smeđ i krupniji, a drugi zdepast, crn i sa ožiljkom na licu. Dodao je da im se nije raspitivao za imena, ali da ih je viđao kada su išli svom stricu.

Hasanović je ispričao kako je jednoga dana doveden u policijsku stanicu, gdje ga je MK-18 odveo u zatvor. Tu je, kazao je, zatekao 50 do 60 osoba, a neke je i prepoznao.

Svjedok je rekao da je nakon izvjesnog vremena došao GR-15, te su “uhvatili” jednog zatvorenika. Pojasnio je da su tu bili i MK-8, braća Garići i još jedna osoba. Također je istakao i da su počeli udarati tu osobu.

Hasanović je naglasio da su i njega lično tukli lancima, palicama, nogama i rukama braća Garići, MK-8, GR-15 i još jedna osoba.

“Dotični Garić crni mi je prišao, izvadio pištolj i udrio me pet puta u prsa… Prislonio mi je pištolj na čelo i kaže: ‘Hoćeš da te sad ubijem?’ Nategao je pištolj i metak se, boga mi, zaglavio. Udario me pištoljem iznad lijeve obrve”, rekao je svjedok, dodavši da mu je od udarca ostao ožiljak.

Na upit Tužilaštva da li vidi u sudnici Garića koji ga je tukao, svjedok je odgovorio potvrdno, pokazavši na optuženog Garića.

Hasanović je, kako je kazao, bio odveden i u logor “Sušica”, gdje je vidio da su dolazili MK-8, GR-15 i “Garić iz sudnice”.

Odbrana je prigovorila na Hasanovićevo svjedočenje, te istakla kako je u ranijim iskazima spominjao ime “Goran Garić”, a ne “Rade Garić”. Svjedok je naglasio da je pogriješio i da nije znao pravo ime, te da je na pozivu za svjedočenje vidio da se radi o Radetu.

Optuženi Garić je rekao da je do 1991. godine živio u Hrvatskoj, te da nije imao strica u svjedokovoj blizini.

Hasanović je dao svoj iskaz na suđenju Radetu Gariću, kojem se stavlja na teret da je u periodu od aprila do kraja 1992. godine na području općine Vlasenica počinio progon bošnjačkog civilnog stanovništva i to ubistvima, mučenjem, silovanjem, prisilnim nestancima, oduzimanjem slobode te nanošenjem fizičkih i psihičkih povreda.

Garić se tereti i da je za vrijeme širokog i sistematskog napada – koji je u periodu od 6. jula do augusta 1995. bio usmjeren protiv civilnog bošnjačkog stanovništva Zaštićene zone Ujedinjenih nacija (UN) Srebrenica – počinio progon u svojstvu komandira Interventnog voda u sastavu Vlaseničke brigade.

Dževad Beširković je ispričao kako je u proljeće 1992. godine s bratom i drugim osobama bio postrojen ispred sadašnje zgrade Suda u Vlasenici, te da ga je Garić upitao: “Na koju kartu igraš?”

Svjedok je naveo da mu ni danas nije jasno to pitanje, kao i da ga je Garić tada nekoliko puta udario, te mu kazao da gleda šta će mu biti s bratom. Istakao je da je morao gledati kako jedna osoba tuče njegovog brata.

Beširković je potvrdio navode iz ranije izjave koju mu je Tužilaštvo predočilo a u kojoj je rekao da je jedan mladić nudio Garića municijom, na šta je Garić odgovorio: “Skup je metak za njih, za njih je nož.”

I ovaj svjedok je u sudnici pokazao na optuženog kao na Garića koji ga je tukao, a Odbrana je prigovorila na ovakav način prepoznavanja u sudnici.

Odbrana je upitala svjedoka zašto u ranijoj izjavi nije naveo da se radi o Radetu Gariću, na šta je Beširković odgovorio da je kazao prezime, te da nije bio siguran kako se zove. Pojasnio je da je prvo saznao nadimak Gara, potom prezime Garić, a tek kasnije ime.

Suđenje će se nastaviti 31. oktobra.