Bogdanović i ostali: Bez diskriminacije Bošnjaka
Na poziv Odbrane Ljubiše Ikića svjedočio je Savo Kojić, koji je kazao da je obavljao funkcije u opštinskoj vlasti i Srpskoj demokratskoj stranci (SDS). Pojasnio je da je SDS na prijeratnim izborima osvojila apsolutnu vlast u Bijeljini, ali da je “radi mira u kući” ponudila Stranci demokratske akcije (SDA) da uđe u vlast, što su oni prihvatili.
Kojić je rekao da u Bijeljini 31. marta 1992. godine “vlada haos” i da dobija informacije da pojedini bošnjački ekstremisti “divljaju”, kao i da je vidio ljude sa dugim cijevima kako izlaze iz dvorišta džamije. Prema njegovim riječima, sutradan je održan sastanak, na kojem se predstavnici SDA nisu složili da se uklone barikade, već su predložili da se pozovu Ujedinjene nacije (UN).
Svjedok je kazao da u Bijeljinu dolazi Željko Ražnatović zvani Arkan sa svojim “Tigrovima”, koliko je njemu poznato, na poziv Ljubiše Savića Mauzera. Kako je rekao, odvijala se ratna drama i ni on nije znao tačnu situaciju. Naveo je da je tih dana život izgubilo više od 50 Bošnjaka i desetak Srba.
Nakon smirivanja situacije, kako je dodao, imenovano je Predsjedništvo, koje je počelo da rješava svakodnevne životne probleme, od nestanka struje do dolaska velikog broja izbjeglica.
Prema Kojiću, bošnjačko stanovništvo nije bilo diskriminisano ni u školstvu ni u zdravstvu, primali su penzije kao i Srbi, a neki su imenovani i na direktorske pozicije. Policijski sat važio je jednako za sve, kao i zabrana nošenja oružja.
On je potvrdio da je čuo da je u Janji ubijena jedna bošnjačka porodica. Kazao je da je to bio nemio događaj, koji “smo svi osudili”, te da su neki predstavnici SDS-a otišli na sahranu. Za paljenje i rušenje kuća te silovanja u Janji, kako je rekao, nije čuo.
“Nakon tih nekoliko dana, formirana je vlast i institucije su radile”, kazao je Kojić.
Na pitanja tužioca Edina Muratbegovića, on je odgovorio da nije imao informacije da su krajem marta 1992. u Bijeljinu došli dobrovoljci iz Srbije, kao ni, nešto kasnije, veći broj pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) sa tenkovima.
“Znao bih da se to desilo”, izjavio je Kojić.
Rekao je da zna za pobijene porodice u Bijeljini, ali da ne zna za hapšenja članova SDA, oduzimanje imovine, kao ni za druga ubistva, privođenja i premlaćivanja u Janji.
“Nije bila politika da se maltretira”, kazao je svjedok.
Za učešće u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje, optuženi su, osim Ikića, Zoran Bogdanović, Milan Đokić, Branislav Trišić, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladen Krajišnik, Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković. Prema optužnici, oni su bili komandiri i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava stanice milicije u Janji.
Suđenje se nastavlja 19. septembra.