This post is also available in: English
Državno tužilaštvo nije iznosilo žalbu na presudu, navodeći da ostaju kod pismenog otpravka kojim su zahtijevali da Apelaciono vijeće ukine oslobađajući dio prvostepene presude ili izrekne osmorici optuženih strožije kazne zatvora.
U julu prošle godine, nakon šest godina suđenja, Državni sud je osudio osmoricu optuženih na ukupno 60 godina zatvora za zločine počinjene u “Silosu”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj” na području općine Hadžići.
Sud BiH osudio je Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Halida Čovića, Bećira Hujića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za nečovječno postupanje i nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logorima na području hadžićke općine.
Na po deset godina zatvora osuđeni su nekadašnji predsjednik Kriznog štaba Općine Hadžići Mustafa Đelilović i bivši komandant Devete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Nezir Kazić. Vijeće je na po osam godina zatvora osudilo nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Hadžićima Fadila Čovića, kao i upravnika “Silosa” Bećira Hujića, dok su de facto komandir policije u Pazariću Mirsad Šabić i zamjenik upravnika u “Silosu” Halid Čović osuđeni na po šest godina.
Bivši upravnik u kasarni “Krupa” Šerif Mešanović osuđen je na sedam, a nekadašnji stražar Nermin Kalember na pet godina zatvora.
Sva osmorica su osuđeni za zločine nad civilima srpske i hrvatske nacionalnosti, a oslobođeni krivice za zločine nad ratnim zarobljenicima, s obzirom da je Vijeće utvrdilo da su svi zatočenici bili civili.
Odbrane svih osam optuženih zatražile su da se prvostepena presuda ukine i postupak obnovi ili da se izrekne oslobađajuća presuda.
Đelilovićeva advokatica Vasvija Vidović je navela da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je utvrdilo da je njen klijent imao namjeru da nezakonito hapsi civile srpske nacionalnosti.
“Vijeće nije utvrdilo da je Đelilović imao kontrolu nad počiniocima zločina kao član Kriznog štaba. Kao civil, on nije imao kontrolu nad njima. Niti jedan dokaz ne upućuje da imao efektivnu kontrolu nad vojnim strukturama”, rekla je Vidović.
Kadrija Kolić rekao je da njegov klijent Fadil Čović kao komandant SJB-a nije imao kontrolu nad zarobljenicima obzirom da su bili “iz oružanih borbi”.
“Potpunu kontrolu nad ‘Silosom’ je imala Armija BiH”, rekao je Kolić.
Advokat Miodrag Stojanović nazvao je prvostepenu presudu “kontradiktornom” u odnosu na njegovog branjenika Mirsada Šabića.
Kazićev advokat Milorad Rašević rekao je da prvostepena presuda sadrži “terminološke manipulacije”.
“Koristi se termin logor, iako je ‘Silos’ u svim dokumentima osnovan kao zatvor ili vojni zatvor”, rekao je Rašević.
Midhat Kočo, koji brani Bećira Hujića, rekao je da prvostepena presuda nije tretirala nastojanja njegovog klijenta da popravi uslove za zatvorenike.
“Uvrštena su 156 dopisa za upravnika logora u kojima je tražio da se standardi u zatvoru uspostave”, rekao je Kočo.
Prema riječima advokatice Lejle Čović, prvostepenom presudom došlo je do “prekoračenja optužbe” u odnosu na njenog klijenta Halida Čovića.
“On je proglašen krivim za prihvat osoba u svojstvu upravnika zatvora, a na teret mu je stavljano da je kao zamjenik upravnika vršio prihvat. Presudom je izmjenjeno činjenično svojstvo optuženog što je nedopustivo”, rekla je Čović.
Apelaciono vijeće će naknadno donijeti odluku.
