Odbrana je zatražila novo vještačenje, što je Sudsko vijeće odbilo, zbog čega je branilac Miloš Perić zatražio njihovo izuzeće.
Tim vještaka je na ročištu iznio nalaz i mišljenje, prema kojem je Đurić sposoban da učestvuje u suđenju. Neuropsihijatre Abdulaha Kučukalića i Amru Bravo-Mehmedbašić te psihologa Senadina Fadilpašića ispitala je Odbrana optuženog.
Vještaci su kazali da ne negiraju nalaze ranijeg vještaka Petka Grubača, kao ni ambulantnog ljekara neuropsihijatra iz marta 2019. godine, ali da su na osnovu njihovog pregleda tri mjeseca kasnije izveli drugačije zaključke.
Navodeći da su imali u vidu kako su Đurića zadesile stresne situacije zbog podizanja optužnice, iznenadnog gubitka posla i obolijevanja od teške bolesti, vještaci su objasnili da se mentalno zdrav čovjek s vremenom privikava na njih i da ima odbrambene mehanizme.
Dodali su da je sudski postupak stresan za svakog čovjeka, ali da se zdravi ljudi s tim mogu uhvatiti u koštac i shvatiti da je to prilika da dokažu nevinost ili da, ako su krivi, prihvate sankcije.
Branilac Perić je prigovorio na njihov nalaz kao tendenciozan, napominjući da nisu u dovoljnoj mjeri cijenili stresne situacije i da nisu pružili uvjerljiva objašnjenja.
On je zatražio da bude formiran novi tim vještaka s obzirom da je ovaj tim angažovan na prijedlog Tužilaštva, a da je raniji vještak radio po naredbi Suda.
Vijeće je odbilo ovaj prijedlog, nakon čega je Perić zatražio izuzeće predsjedavajuće Enide Hadžiomerović i članova Darka Samardžića i Jasmine Ćosić-Dedović.
Branilac je ocijenio da sumnja u pristrasnost Vijeća, prvo jer je odbilo da se o zdravstvenom stanju optuženog raspravlja bez prisustva javnosti, te jer je prihvatilo da vještaci Tužilaštva pobijaju nalaz vještaka kojeg je Sud odredio.
Branioci ostale trojice optuženih podržali su Odbranu Đurića, navodeći da strane u postupku moraju biti ravnopravne i da neko mora riješiti “preveliki jaz” između dva vještačenja.
Tužilaštvo se prijedlogu za novo vještačenje, kao i za izuzeće Vijeća, usprotivilo kao neosnovanom. Postupak je prekinut dok se ne odluči o zahtjevu za izuzeće.
Đurić je optužen s Radenkom Stanićem, Miroslavom Kraljevićem i Goranom Garićem za progon bošnjačkog civilnog stanovništva 1992. i 1993. godine – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, mučenjima, seksualnim zlostavljanjima i prisilnim nestancima.
Prema optužnici, Đurić je bio na dužnosti načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica i istovremeno član Kriznog štaba, a ostali optuženici komandiri i pripadnici policije.
Optužnica protiv njih potvrđena je u februaru prošle godine, ali suđenje nije počelo zbog bolesti Đurića.
