Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Miladin Jović je posvjedočio da je u aprilu 1992. bio mobilisan u svojstvu rezervnog policajca, da je s kolegama prvo bio angažovan na punktovima, te je njih 16 nakon toga, kako je rekao, sredinom ljeta iste godine došlo u Janju, a komandir Staničnog odjeljenja milicije bio je Hadžan Bardak.

“Zadaci su nam bili redovni policijski – obezbjeđenje lica i objekata, održavanje javnog reda i mira, sprečavanje krađa… Bili smo podređeni aktivnim milicionerima i oni su bili vođe patrola. Čitava Janja je bila rejon”, izjavio je svjedok.

Prema njegovim riječima, u tom periodu je u Janji bilo aktivnih milicionera bošnjačke nacionalnosti, pa po tom pitanju nije bilo nikakve diskriminacije, jer su, kako je pojasnio, to sve bili ljudi s kojima su se godinama poznavali i družili.

Svjedok je kazao da je po dolasku u Janju viđao Đokića i da u to vrijeme nije imao zaduženja, da je poslije otišao u Bijeljinu, te da je tokom 1992., poslije Bardaka, komandir Staničnog odjeljenja bio Zoran Bogdanović.

“Kasnije je došao Mićo Đokić, ne znam tačno kada niti ko ga je poslao. Bio je komandir tog staničnog odjeljenja negdje do kraja 1993. ili početka 1994. godine”, ispričao je svjedok i naveo da je Đokić u svojstvu komandira davao naredbe, ali da nezakonitih i neosnovanih naređenja nije bilo.

Napomenuo je i kako se nije gledalo diskriminaciono na nacionalni sastav stanovništva i da je bilo vrlo malo Bošnjaka koji nisu poštivali policijski sat ili vršili krivična djela.

Za Đokića je još rekao kako ga je poznavala cijela Janja i da mu nije poznato da je on postupao nezakonito.

Odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, svjedok je izjavio da se smanjivao broj Bošnjaka koji su bili u miliciji, jer su ti ljudili odlazili, neki i da se spoje s porodicama, da on i njegova patrola nikada nisu postupali zbog posjedovanja nelegalnog naoružanja, kao i da funkcija zamjenika komandira Staničnog odjeljenja u Janji nije postojala.

Za učešće u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje, pored Đokića i Bogdanovića, optuženi su Ljubiša Ikić, Branislav Trišić, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladen Krajišnik, Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković.

Oni su, prema optužnici, bili komandiri i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava stanice milicije u Janji.

Drugi svjedok Radoje Žugić je kazao da je u oktobru 1994. postavljen za zamjenika komandira Policijske stanice (PS) Bijeljina i da je u tom periodu upoznao Đokića, koji je u istoj stanici bio šef smjene.

Vođa smjene, prema svjedoku, bio je smješten u dežurnoj službi PS-a Bijeljina te su mu zadaci bili da izdaje patrolne naloge, provjerava da li su službenici adekvatno opremljeni i upućuje policajce na uviđaj.

Istakao je još i kako šef smjene, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo da obavlja dužnost u Staničnom odjeljenju u Janji, koje, kako je rekao, nije imalo zamjenika komandira.

Nastavak suđenja je 30. juna.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao