Vještak vojne struke Dervo Harbinja kazao je da ovaj bataljon nije kontrolisao prostor. Naveo je da je nakon napada jedinica ABiH Brigada “Rama”, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), uzvratila iz svih raspoloživih sredstava i odbila napad, vrativši kontrolu nad područjem Uzdola.
Dodao je da su uviđaju osim istražnih organa, trebalo da prisustvuju i međunarodne snage i oficir za vezu ABiH, što se nije desilo.
Harbinja je kazao da je Buza, iako nije bio nadležan, prikupio informacije o akciji na Uzdol na osnovu izjava potčinjenih. Kako je istakao, to je bilo jedino moguće, jer ABiH nije kontrolisala prostor niti prisustvovala uviđaju.
Pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su, prema optužnici, 14. septembra 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinioci budu kažnjeni.
Vještak je kazao da se dio od 156 ljudi Samostalnog prozorskog bataljona, koji je vodio Buzin zamjenik, u akciji na Uzdol pretpočinio 317. brigadi. Rekao je da je ovom akcijom, koja je bila dio operacije “Neretva 93”, komandovao general Zićro Suljević.
“Buza je komandovao dijelom snaga u odbrani. Bio je na isturenom komandnom mjestu. Bio je sa Zićrom, ali je statirao”, kazao je Harbinja.
Branilac Ismet Mehić prezentovao je nekoliko dokumenta Treće bojne HVO-a od 14. septembra 1993. o napadu na Uzdol i uzvraćanju artiljerijskom vatrom, te o masakru. Vještak je ocijenio da uviđaj nije mogao biti obavljen za deset sati.
Tužiteljicu Sanju Jukić interesovalo je na osnovu kojih materijalnih dokaza je Harbinja izvodio zaključke. U vezi s navodima da u Uzdolu obezbjeđenje vrše naoružani stariji ljudi i žene, vještak je kazao da su to obavještajni podaci i da “nije kasno” da taj izvještaj naknadno priloži.
Tužiteljica je rekla vještaku da nema dokaz ni za tvrdnju da je Buza odbio naređenje i da tadašnji načelnik Štaba Vrhovne komande Sefer Halilović nije imao povjerenja u njega. Vještak je kazao da o tome ima dovoljno dokumenata.
Suprotno tvrdnjama tužiteljice, Harbinja je rekao i da postoje dokumenti da je hrvatska vojska spavala u kućama civila u Uzdolu.
Prema njegovim riječima, civili su bili kolateralna šteta, jer ih je komandant ostavio na borbenoj liniji.
Tužiteljica i vještak ostali su pri suprotnim tvrdnjama da li postoji ili ne Buzin izvještaj s informacijama o Uzdolu.
Harbinja je potvrdio da je naveo da je ABiH bila jedina legitimna vojna sila, da je HVO izvršio agresiju, da je u Prozoru izvršen “fašistički metod etničkog čišćenja”, a da je “sve u Uzdolu medijska i psihološka propaganda”.
Na pitanje sudije Minke Kreho da li je ABiH u borbenoj zoni dozvoljavala dolazak oficira neprijateljske vojske, vještak je kazao da takvih slučajeva nije bilo u Goraždu, gdje je on bio, ali je spomenuo kasarnu “Maršal Tito”.
Suđenje će se nastaviti 18. juna.
