Mirsad Ćosić, koji je bio angažovan kao policajac u Službi javne bezbjednosti (SJB) Trnovo, ispričao je da su nakon rata njegove komšije Srbi u naselju Kijevo (općina Trnovo), gdje se vratio da živi, o Godinjaku pričali sve najbolje.
“Čuo sam da su ubijeni neki Cvijetići, Tešanovići i stari Pucar. Ubijeni su i neki muslimani prilikom pada Trnova. Ja sam se nakon rata vratio u Kijevo, koje se nalazi u Republici Srpskoj. Pričao sam s komšijama Srbima o događajima iz rata. O ubistvima. Za Godinjaka su imali riječi hvale a vezano za njegovo ponašanje u ratu”, rekao je Ćosić.
Kada je u pitanju ubistvo Cvijetića, svjedok je ispričao svoja saznanja, navodeći kako je čuo da su ih ubili “neki HOS-ovci”.
“Bili su dobro naoružani, agresivni i nisu se dali staviti pod kontrolu nikome. Čuo sam da su ubili i jednog našeg civila”, kazao je Ćosić.
Godinjak je, kao bivši načelnik SJB-a u Trnovu, s Medarisom Šarićem i Mirkom Bunozom optužen za zločine počinjene nad zarobljenicima i civilima u tom gradu. Na teret im je stavljeno učešće u zločinačkom poduhvatu s ciljem ubijanja i zatvaranja Srba u selima na području Trnova.
Prema optužnici, Šarić je bio komandant Štaba Teritorijalne odbrane (TO), a Bunoza komandant jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).
Drugi svjedok Fahro Dedović ispričao je da poznaje Godinjaka, napomenuvši da prilikom pada Trnova optuženi nije bio tamo, jer je bio ranjen. On je dodao da je u Godinskim barama bilo srpskih zarobljenika, koji su tretirani po pravilima.
“Bilo je zarobljenih Srba. Nisam primijetio da ih je iko maltretirao. Jeli su hranu koja je dolazila i nama. Znam da su im u policijskoj stanici, gdje su bili smješteni, donosili deke i palete za spavanje. Koliko smo mogli u tom trenutku. Bili su to neki artiljerci, koliko se sjećam”, rekao je Dedović.
Dodao je da Godinjaka u Godinskim barama nije često viđao.
Nastavak suđenja zakazan je za 5. mart.
