Petak, 31 Januara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Prema Odbrani, svi prezentovani dokumenti pokazuju da je Hurić bio komandir Policijske stanice na lijevoj obali, a ne na desnoj, kao što tvrdi Tužilaštvo BiH.

Dokumenti pokazuju, kako je rečeno, da se Hurić tek 11. oktobra 1992. godine vratio na desnu obalu Drine u Goraždu. Kako je napomenula braniteljica Zumreta Akagić-Bavčić, do tada je most bilo iznimno teško ili nemoguće preći zbog ratnih dejstava.

Ulažući niz naloga i izvještaja, ona je rekla da iz njih proizilazi da su izdavani zadaci za Policijsku stanicu na lijevoj obali, gdje je Hurić bio komandir, te da se srpsko stanovništvo slobodno kretalo i da je bilo pod zaštitom.

Akagić-Bavčić je istakla da dokazi pokazuju da Hurić nije učestvovao u koncentraciji srpskog stanovništva. Ona je dodala da je postojala naredba o koncentraciji i na lijevoj obali, ali nikada nije izvršena.

“Ratno predsjedništvo stavlja van snage naredbu o koncentraciji stanovništva i dozvoljava im da se vrate kući, prije nego što se Hurić vratio na desnu obalu”, kazala je Akagić-Bavčić obrazlažući dokaze.

Uložen je i dokument od 6. jula 1992. godine koji, prema Odbrani, pokazuje da je za hapšenje srpskog stanovništva u Bučju bila zadužena vojska, a ne policija, i to sve po naredbi Ratnog predsjedništva u Goraždu.

Ona je dodala da dokumenti iz oktobra pokazuju da Hurić nije bio komandir, već zamjenik komandira, i da je u tom periodu bilo dosta promjena, te da se nije znalo ko je komandir. Napomenula je da se u dokumentu od 30. oktobra 1992. spominje Hurić, ali ne optuženi – nego Munever.

Prema optužnici, Hurić je de facto bio komandir Stanice policije u Goraždu od maja 1992. do januara 1993. godine. On je s Ibrom Merkezom i Predragom Bogunićem optužen za nezakonito zatvaranje, ubistva i nečovječno postupanje nad srpskim stanovništvom u Goraždu u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.

Prema optužnici, Merkez je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Goraždu od maja do kraja avgusta 1992. godine, a nakon toga pa do februara 1993. tu dužnost de facto je obavljao Bogunić.

Kao odgovor na dokaze Odbrana, tužiteljica Marijana Čobović je za svjedoka predložila Ferida Buljubašića, nekadašnjeg komandanta Istočnobosanske operativne grupe. Obrazložila je da svjedoka poziva kako bi objasnio u čijoj ingerenciji su bila lica zatočena u SJB-u i stanovima preko puta. Predložila je da Buljubašiću bude dodijeljen i pravni savjetnik s obzirom na njegovu “komandnu ulogu”.

Suđenje se nastavlja 21. februara.

Povezane vijesti
Saznajte više
Kosorić: Optuženog vidio 13. jula u Žepi
Suđenje Miletu Kosoriću za genocid u Srebrenici nastavljeno je, nakon četvorogodišnje pauze, saslušanjem svjedoka Odbrane koji je izjavio da je 13. jula 1995. sreo optuženog na području Žepe.
Lasica i Milović: Odveo grupu civila nakon napada na Kokino Selo
U nastavku suđenja za zločine na području Goražda, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je da je nakon napada na Kokino Selo odveo grupu civila u jednu kuću, navodeći da je cilj bila njihova zaštita.
Ristić i ostali: Pripreme za ubijanje na livadi
Babić i Maletić: “Volio nogom udariti svakog”