Jusuf Halilagić, nekadašnji pomoćnik komandanta Trećeg korpusa za pravne poslove, kazao je da je tokom rata postojao disciplinski vojni sud, čiji je on bio predsjednik, i da su se postupci vodili u skladu s ranijim pravilnikom o vojnoj disciplini.
Postupci su se, kako je rekao Halilagić, vodili po zapisniku jedinice potčinjene komandi korpusa, a prijave su mogli uputiti svi, a najčešće su to radili organi bezbjednosti i komandanti potčinjenih jedinica.
“Postoje disciplinske greške, koje su blaže, i disciplinski prijestupi. Mogao se izreći i zatvor i pritvor, a vodili su se zbog napuštanja položaja, trgovine s neprijateljem, kako pravilnik predviđa. Mogla se izreći kazna zaustavljanja u napredovanju”, kazao je svjedok.
Halilagić je negirao da se disciplinski vojni sud bavio krivičnim djelima, ali je pojasnio da se u slučaju počinjenja takvih djela i ratnih zločina išlo na vojni sud.
Pored toga, negirao je i da je Mahmuljin od njega tražio da nešto prikrije ili da postupa suprotno pravilnicima, ali i da mu nikada nije naredio da ne procesuira počinitelja prekršaja.
“To je smiješno pitanje. Takvu naredbu nikada ne bi dao. Nikakvu naredbu da nešto opstruiram, ne samo od Mahmuljina nego bilo koga drugog, nisam dobio”, rekao je svjedok.
Ispričao je i kako je komunicirao s pomoćnicima komandanata nižih jedinica, da su se žalili na nedostatak propisa po kojima će postupati i da su tražili službene listove u kojima je pojašnjena problematika kojom se bavio, ali je negirao da je imao ikakvu komunikaciju s Odredom “El-Mudžahidin”.
“Nije mi poznato da odred ima usklađenu pravnu službu. Nikada nijedan pripadnik odreda nije došao u pravnu službu komande korpusa. To je sto posto tačno”, izjavio je svjedok.
Predočen mu je dokument odreda, “odluka šure”, u kojem je navedeno da je jedan od pripadnika ove jedinice kažnjen sa 15 dana zatvora, a pojasnio je kako tada nije znao šta je “šura” i da se tako nije radilo u disciplinskom vojnom sudu, kao i da je prikazani dokument bez ikakve forme.
Svjedok misli i da nikada niko iz odreda nije bio na referisanju u komandi korpusa, a tom prilikom se razgovaralo i o međunarodnom ratnom pravu, konvencijama, te da se ne maltretiraju zarobljenici i civilno stanovništvo.
“Komandant korpusa je pozivao na poštivanje muđunarodne konvencije, poštivanje međunarodnog prava”, kazao je svjedok, dodavši da u vrijeme akcije “Farz” nije imao informaciju da Odred “El-Mudžahidin” ima ratnih zarobljenika.
Bivši komandant Trećeg korpusa ABiH Mahmuljin je optužen da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici tog odreda su od 11. do 29. septembra 1995. ubili 52 ratna zarobljenika.
Tužilaštvu je tokom unakrsnog ispitivanja svjedok potvrdio da se za disciplinsku grešku mogla izreći kazna – gubitak čina – i da je, prema pravilniku, komandant korpusa to mogao uraditi ako nadređeni u potčinjenoj jedinici ima čin.
On je rekao i kako ne smatra da je Odred “El-Mudžahidin” bio pod komandom Mahmuljina, a nije mu poznato da je njihov komandant imao čin natkapetana, kao i da se ostale jedinice u korpusu nisu koristile nazivima “šura” i “emir”, što u prijevodu znači “komanda” i “komandant”.
Svjedok je kazao i da mu nije poznato da je Vojna policija komandantu ovog odreda dostavljala disciplinske prijave.
Nastavak suđenja je 23. januara.
