Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Radić je zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Mostara u zatvoru trebao biti do 2027. godine po presudi Suda BiH, ali će po novoj presudi Županijskog suda u Zagrebu izaći na slobodu do kraja ove godine.

Presudom ovog Suda mu je smanjena kazna s obzirom da se udruženi zločinački poduhvat kao institut ne priznaje u Hrvatskoj.

Brammerz je u pismu podsjetio da Radićev predmet spada u slučajeve “Kategorije 2” koje je Ured glavnog haškog tužioca proslijedio Tužilaštvu BiH, ali i najavio kako je u obavezi da informacije oko ovog slučaja uključi u naredni izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN).

Grubeša je novinarima najavio kako će tokom dana sastaviti relevantan odgovor i uputiti ga Brammertzu, ali i članovima Vijeća sigurnosti.

“Ako će se već raspravljati o spomenutoj tematici, smatram, pošto tamo ne mogu biti, da bi drugi članovi Vijeća sigurnosti trebali imati moj stav o tome, odnosno stav BiH zašto se to dogodilo i kako je došlo do toga transfera”, kazao je Grubeša.

Brammertz je u pismu tražio informacije, između ostalog, da li je Ministarstvo pravde bilo unaprijed obaviješteno da se kazna Radiću može ili da će biti smanjena nakon prijenosa u Hrvatsku.

Ministar Grubeša danas nije odgovorio na pitanje iz dopisa da li je Ministarstvo zatražilo i dobilo uvjeravanja da će Hrvatska kaznu izvršiti onako kako je presudilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Ministar je pojasnio da se tu se radi o reciprocitetu, odnosno o povjerenju država u susjedno pravosuđe.

“Imali smo primjere u BiH gdje su se presude iz Hrvatske također priznavale, odnosno davale zakonske kazne kako su propisane našim zakonodavstvom”, dodao je Grubeša.

Govoreći o konkretnom slučaju, Grubeša kaže da se radilo na osnovu sporazuma između BiH i Vlade Republike Hrvatske u kojem je jasno rečeno koji su to kriteriji za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne u druge zemlje.

“Spomenuti predmet nije jedini kojeg je Ministarstvo pravde radilo. Bilo je na stotine takvih transfera i nikad nije bilo nikakvih problema. Uvijek se priznavala presuda suda zemlje u koju osuđenik i odlazi”, dodao je Grubeša.

Brammertz je između ostalog, u pismu u kojem traži pojašnjenja, naveo i da će ovaj slučaj vjerovatno potkopati povjerenje žrtava i javnosti u Ministarstvo pravde i pravosudni sistem.

Sud BiH je Radića u martu 2011. osudio na 21 godinu zatvora, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je, od 2. juna 2006., proveo u pritvoru. Osuđen je zbog krivičnog djela “zločin protiv čovječnosti” po Krivičnom zakonu BiH.

Kako je utvrđeno presudom Suda BiH, Radić je od jula 1993. do marta 1994. – u svojstvu zapovjednika Prve bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i kao osoba odgovorna za dio područja Bijelog Polja, uključujući i selo Vojno – učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje i zatvaranje više desetina bošnjačkih civila, žena, djece i staraca, te je učestvovao u zločinima u logoru.

Početkom oktobra ove godine, ministar Grubeša odobrio je Radićev zahtjev da kaznu izdržava u Hrvatskoj, nakon čega je Županijski sud donio odluku kojom se smanjuje kazna zatvora.

 

    Povezane vijesti
    Saznajte više
    Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
    Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
    Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
    Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.