Stručnjaci protiv zakona o medijskom izvještavanju o sudovima

Saopćenje Državnog suda – u kojem je zatraženo da se usvoji zakon o medijskom izvještavanju o krivičnim predmetima, pooštri djelovanje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i unaprijede obuke novinara – prema mišljenju stručnjaka, predstavlja neutemeljeni pokušaj zadiranja u način izvještavanja i rada novinara.

Medijski stručnjak Mehmed Halilović smatra da je “bez ikakvog utemeljenja i osnova” poziv Suda BiH da se zakonskim tekstom određuju pravila o medijskom izvještavanju.

“Ne mogu zakoni određivati način izvještavanja i rada novinara, pa ni u vezi sa izvještavanjem o krivičnim postupcima. Mislim da je to prije svega stvar profesije i odgovornosti profesionalaca”, dodaje Halilović.

Iz Misije OSCE-a u BiH navode da rad pravosuđa mora biti transparentan i odgovoran prema građanima BiH u svim krivičnim postupcima, a posebno u onim koji se odnose na ratne zločine, organizovani kriminal, korupciju i terorizam.

“Misija OSCE-a snažno se protivi bilo kakvom neopravdanom pravnom ograničenju za novinare u obavljanju njihove funkcije informisanja javnosti. Pravo na informaciju je zagarantovano prema važećem pravnom regulatornom okviru, kao i međunarodnim konvencijama, kojih se treba pridržavati u svakom trenutku”, kažu u OSCE-u.

Državni sud je u srijedu poslao saopćenje za medije u kojem je od zakonodavnih tijela zatražio da zakonskim tekstom predvide pravila o medijskom izvještavanju u vezi s krivičnim postupcima, kako bi se na jasan i nedvosmislen način uveo red u ovaj segment medijskog rada.

Kako je rečeno iz Državnog suda, ovakvo regulisanje je zatraženo zbog sve učestalijih neprofesionalnih izvještaja medija o predmetima koji se vode pred ovom ustanovom.

Sud BiH bez ovlasti nad RAK-om
Uz usvajanje zakonskih rješenja, iz Suda BiH je zatraženo da RAK dopuni normativni okvir koji se odnosi na izvještavanje o sudskim postupcima kako bi se mogle “korigovati uočene nepravilnosti”.

Iz RAK-a za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da su iznenađeni pozivom Državnog suda i najavili da će tražiti pojašnjenje te podsjećaju da se njihove nadležnosti odnose na elektronske medije, koji predstavljaju samo segment medijske slike.

“Upravo ova oblast je bila predmetom unapređenja regulatornog okvira u BiH još tokom 2008. godine, kada su, nakon širokih javnih konsultacija, između ostalog, ugrađene upravo odredbe koje se tiču izvještavanja o sudskim postupcima, te o postupcima u koje su umiješani maloljetnici”, pojašnjavaju u RAK-u.

Regulatorni okvir je od tada, dodaju iz RAK-a, u nekoliko navrata unaprijeđen, te je u potpunosti harmonizovan s međunarodnim standardima, a posebno standardima Vijeća Evrope, te uspostavlja neophodni balans između slobode izražavanja, koja podrazumijeva i kritički osvrt na rad pravosudnih institucija, te punog uvažavanja integriteta sudskih postupaka.

Predsjednik Državnog suda Ranko Debevec za BIRN BiH kaže da se ova oblast može urediti određenim podzakonskim aktima koji se odnose na RAK i da se saopćenje Suda odnosi na nedostatke u izvještavanju o krivičnim postupcima koji su u toku te napadima na sudije koji vode postupke.

“Znamo šta je sloboda izražavanja i do koje mjere ona može ići. Ali, komentarisati prvostepene presude sudija – da su one sramotne ili ispravne, što je praksa mnogih medija – jeste van pameti”, ističe Debevec.

Halilović smatra kako nema osnova poziv Suda BiH prema RAK-u, kao ni dio saopćenja u kojem se međunarodne organizacije pozivaju da povećaju saradnju između medija i pravosuđa.

“Treba Sud BiH, odnosno pravosuđe općenito, organizovati edukacije, a ne prozivati međunarodne organizacije, koje uistinu i rade dobar dio tog posla”, dodaje on.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu da je unapređenje interakcije pravosuđa i medija dvosmjerni proces koji podrazumijeva odgovornost i jednih i drugih.

“Potrebno je unaprijediti kvalitet i objektivnost izvještavanja uključujući odgovornost za nekorektno izvještavanje, osiguravajući pri tome puno poštivanje slobode izražavanja, kao i odgovornost sudija i tužitelja”, smatraju u Delegaciji Evropske unije.

Izbori – kočnica rješenja
Zastupnici u Predstavničkom domu kažu za BIRN BiH da se ne protive zakonskom regulisanju medijskog izvještavanja o krivičnim predmetima, ali da takve inicijative ne mogu doći na red obzirom da je trenutni saziv na kraju mandata.

“Ko bi mogao imati nešto protiv da se bilo šta zakonski uredi u zemlji u kojoj je baš haotično stanje u svim oblastima, pa kada je u pitanju i izvještavanje. Smatram da bi svako uređenje ove materije moglo da ide u korist građanima, jer se izvještavanje prvenstveno zbog njih radi i sigurno bi zakonsko uređenje moglo pomoći”, kaže zastupnica Dušanka Majkić.

Međutim, Majkić navodi da je to sada kasno uraditi s obzirom na to da je Parlament u ovom sazivu praktično završio rad, kao i da trenutno posao ne može završiti ni Vijeće ministara, koje bi trebalo dati prijedloge, s čime se slaže i zastupnik Šemsudin Mehmedović.

“Svakako je poželjno urediti tu oblast, međutim nije realno očekivati da će ovaj saziv Parlamenta više išta usvojiti s obzirom na odnose koji u njemu vladaju i nedostatak kvalifikovane parlamentarne većine i izbornu kampanju koja je u punom jeku”, dodaje Mehmedović.

Nikola Lovrinović ističe da je spreman raspravljati o određenim rješenjima, ali da se protivi prijedlozima koji bi mogli ograničiti pristup informacijama o onome što se radi u sudovima i tužilaštvima.

“Svojevremeno sam bio u prilici da od tužilaštva tražim veću komunikaciju s javnosti, odnosno stranama koje žele vidjeti u kakvom je stanju neki predmet koji ih interesuje kada su u pitanju ratni zločini. Odgovoreno mi je da postoji ‘neki modalitet’ komuniciranja s javnošću, ali ja to nisam vidio. Po godinu i više sam znao čekati odgovor na neka pitanja”, naglašava zastupnik Lovrinović.

Iz Evropske unije kažu da davanje informacija i pristup sudskim postupcima trenutno varira od suda do suda i od slučaja do slučaja, zbog čega EU pruža pomoć u cilju poboljšanja komunikacijskih kapaciteta sudova.