Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Dušan Milunić je kazao da je 28. juna 1992. formiran Šesti ljubijski bataljon, u čijem sastavu je bila Rasavačka četa. Na smotri u Rasavcima, rekao je, komandant bataljona Rade Bilbija je saopštio da će Milunić voditi tu četu. Optuženi je istakao da nikakav pisani dokument nije dobio. Prema Miluniću, disciplina u četi do 23. jula 1992. godine nije bila zadovoljavajuća.

“Bilo je ljudi kojima se nije moglo komandovati. Radovan Grbić je bio poseban tip. Želio je da bude glavni. Bilo je dosta alkoholičara”, izjavio je Milunić.

Za ubistva, mučenja, seksualno nasilje, uništavanje i oduzimanje imovine stanovnika sela Zecovi u julu 1992. godine, zajedno s Milunićem su optuženi i Radomir Stojnić, Radovan Četić, Duško Zorić, Zoran Stojnić, Željko Grbić, Ilija Zorić, Zoran Milunić, Boško Grujičić, Ljubiša Četić, Rade i Uroš Grujčić te Rajko Gnjatović.

Prema optužnici, Milunić je bio komandir Rasavačke čete Šestog bataljona 43. brigade Vojske Republike Srpske (VRS), Radomir Stojnić komandir Rezervne stanice milicije Rasavci, a Radovan Četić predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i Kriznog štaba za selo Rasavci. Ostali su bili pripadnici Rasavačke čete, milicije te drugih formacija.

Nekoliko dana prije akcije u selu Zecovi, kako je kazao optuženi Milunić, komandant Bilbija saopštio je da se organizuje pretres šume Kurovo, “u kojoj ima dosta ‘Zelenih beretki’”, ali da ne zna vremenski period. On je pojasnio da je – nakon što je rekao Bilbiji da neće da ide u kuće u Zecovima osim u srpske zaseoke, kao ni u Briševo i Ališeviće – dobio zadatak da postavi liniju odbrane radi zaštite srpske imovine i stanovništva u jednom dijelu Zecova.

Na dan akcije, 23. jula 1992. godine, Milunić je, kako je pojasnio, s vodom od oko 30 ljudi iz Stupara krenuo prema izvoru rijeke Svetinje, gdje mu se komandant javio radiovezom i naredio da se mora pomjeriti prema selu Čarakovo. Optuženi je naglasio da nisu prolazili kroz Zecove, nego da su išli ivicom šume Kurevo prema Čarakovu.

“Nismo imali zadatak da ulazimo u kuće, pretresamo, sporovodimo”, kazao je Milunić, dodavši da tokom kretanja nije vidio niti jedno tijelo. On je negirao i da je u njegovom prisustvu neko iz njegove jedinice pucao.

Optuženi se prisjetio da su došli kod kuće Vejsila Dženanovića, te da se začula pucnjava. Naveo je da je rekao da se svi njegovi vojnici okupe u dvorištu, kako ne bi imali veze s civilima u blizini.

S grupom od oko 20 ljudi optuženi je, kako je kazao, ušao u kamion koji je bio na magistralnom putu i uputili su se u pravcu Stupara.

Milunić je naveo da je 26. jula 1992. godine bio na referisanju u Ljubiji kada ga je radiovezom pozvao Radovan Grbić i rekao mu da su “pobijene žene i djeca u zaseoku Bačići”. Pojasnio je da u narednom periodu nije išao na lice mjesta, niti je dobijao zadatak u vezi s tim.

Unakrsno ispitivanje Milunića zakazano je za 25. maj.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao