Van Der Auweraert: Do kraja ljeta po 400 migranata sedmično

Van der Auweraert je u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazao da iako su bosanskohercegovačke vlasti registrirale oko 3.600 migranata, u zemlji se u ovom trenutku nalazi njih između 2.000 do 2.500 s obzirom da ih “svakodnevno veliki broj prelazi granicu s Hrvatskom”.

“Teško je procijeniti trendove, ali ako posmatramo rute, očekujemo da ćemo u periodu do kraja ljeta vidjeti da u BiH pristiže oko 400 ljudi sedmično. To je naša radna procjena, ali naravno da neće svi ostajati u BiH, jer će veći broj pokušati da prijeđe u Hrvatsku”, rekao je Van der Auweraert.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, UN-ove stručne organizacije s dugogodišnjim iskustvom rada s migrantima, u BiH će migranti dolaziti iz dva smjera: jedan je putem rute Grčka – Albanija – Crna Gora, dok je druga iz Srbije.

“U Srbiji je promijenjen Zakon o strancima, i stav međunarodne zajednice jeste da su zakonske promjene dobre, ali veliki broj migranata ima percepciju da je zakon loš, tako da smo čuli da se veliki broj muškaraca bez porodica sprema doći u BiH. To nije slučaj s porodicama, jer je Srbija otvorila vrata lokalnih škola za djecu koja su tamo u prihvatnim centrima, tako da makar do kraja školske godine porodice neće dolaziti. Međutim, postoji oko 3.000 migranata u Srbiji i vjerujemo da značajan broj njih planira doći u BiH”, otkrio je Van der Auweraert.

Među migrantima u BiH, kako je kazao Van der Auweraert, veći je broj ekonomskih – koji odlaze u potrazi za boljim životom – a manji broj onih koji dolaze iz zemalja zahvaćenih sukobom, poput Sirije, Iraka i Afganistana.

Koordinator IOM-a za zapadni Balkan rekao je da su građani BiH, od Sarajeva do Velike Kladuše, pokazali “izrazitu solidarnost i humanost” brinući o migrantima.

Istovremeno, Van der Auweraert je pozvao vlasti u BiH da u narednih nekoliko dana, a ne sedmica, iznađu sistemska rješenja za organiziran smještaj migranata, kako bi se zatvorila šatorska naselja.

Govoreći o tome da li su migranti u BiH sigurnosna ili zdravstvena prijetnja, Van der Auweraert je kazao da se radi o grupi ljudi kao i svakoj drugoj.

“Uvijek ima manja grupa koja predstavlja sigurnosni izazov. Ako posmatrate Bosance i Hercegovce ili Belgijance, uvijek imate takav broj. Nema razloga da vjerujem da je u grupi migranata broj onih koji potencijalno mogu praviti veći problem. Neke osobe mogu predstavljati sigurnosni izazov, ali ne u smislu terorizma ili većih djela, već u smislu kriminala”, rekao je on.

Građanima BiH osjećaj nesigurnosti i nelagode, kako je kazao Van der Auweraert, stvara boravak migranata na ulicama i u šatorskim naseljima, zbog čega je potrebno što prije organizirati sistemski smještaj.

“To će omogućiti policiji i sigurnosnim agencijama da kontroliraju ove ljude mnogo bolje. Lakše je kontrolirati ljude koji su smješteni u sedam ili osam centara u BiH nego kada su na 40 raznih lokacija u šatorima i u privatnom smještaju”, dodao je on.

Govoreći o medijskim napisima u kojima se migranti nazivaju “nosiocima bolesti”, “alkoholičarima” i “ovisnicima”, Van der Auweraert je istakao da ne postoje istraživanja koja bi potvrdila takve navode.

“Prva stvar, to je spekulacija, a s druge strane, jasno je kada ljudi žive na ulici da imaju problem s higijenom, pa je tako i rizik od oboljenja veći nego kada su migranti u državnom smještaju. Imamo puno migranata koji imaju problema s respiratornim sistemom. Zašto? Pa zato što žive vani na kiši i pokisnu, prehlade se i počnu da kašlju. Također, ako nemate sistemsko rješenje smještaja, ne možete raditi zdravstvene preglede. Prva stvar koja se uradi u nekom zajedničkom smještaju jeste zdravstveni pregled, što se trenutno u BiH ne dešava”, naglasio je Van der Auweraert.

Među migrantima postoje mlade osobe koje imaju problema s ovisnošću o drogama i alkoholu, rekao je Van der Auweraert, dodavši da ovakvi problemi postoje i kod mladih u BiH.

“Bio sam u dosta zajednica gdje se bh. stanovništvo bori s problemima s drogom. Među migrantima postoji i bojazan za mentalno zdravlje, jer judi imaju neuslovne prostorije za boravak, što stvara prostor za svađe i nesigurnost. To dovodi do problema s mentalnim zdravljem – ljudi su u nekom međuprostoru i ne znaju šta će budućnost donijeti. To tjera ljude ka alkoholu i drogama”, smatra Van der Auweraert.

Govoreći o izjavama nekih političara u BiH koji su širili ksenofobične ideje i pozivali na zatvaranje granica, koordinator IOM-a za zapadni Balkan je istakao da je to “očekivano i viđeno u Evropi u izbornim godinama”.

“Rekao bih, ako ste blizu izbora i imate migrante, to postaje dio izborne retorike i mislim da to nije ni loše. Važno je da se priča o problemima i da postoje različita viđenja. Međutim, ti razgovori nas ne smiju odmaći od ključnih pitanja, a to je da u narednih nekoliko dana riješimo pitanje sistemskog smještaja za migrante”, kazao je Van der Auweraert.