Četvrtak, 17 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Banilac Milan Romanić istakao je da Državno tužilaštvo nije dokazalo postojanje širokog i sistematičnog napada, kao ni da su radnje optuženog doprinijele tome.

Odbrana se osvrnula na rad Tužilaštva BiH rekavši da ono nije samo stranka u postupku nego je državni organ kome bi trebalo da je stalo do istine i pravde, a ne samo do podizanja optužnica i ispunjenja norme.

“Moj branjenik nije neki lokalni kauboj. Optužen je između ostalog za progon stanovništva. Da bi izvršio progon potrebno je da zna za postojanje napada i da ima diskriminatornu namjeru, a mi niti od ijednog svjedoka nismo čuli da je on bio ovakva osoba, niti je Tužilaštvo BiH to dokazalo”, istakao je Romanić.

Romanić je rekao da se ova optužnica zasniva uglavnom na iskazima svjedoka, a većina svjedoka obara tezu Tužilaštva da je Marjanović učestvovao u bilo kojim inkriminirajućim radnjama. Istovremeno potvrđuje tezu Odbrane da nije pripadao vojnoj formaciji “Miće”, naveo je advokat.

Optužnica tereti Dragana Marjanovića, Sašu Gavranovića, Vitomira Devića, Zorana Šljuku i Dragomira Kezunovića za ubistva 28 civila, počinjena u noći između 17. i 18. juna 1992. na planini Borje. Prema optužnici, Marjanović je bio komandir Voda policije Teslićke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a ostali optuženi bili su pripadnici tog voda te istovremeno i pripadnici vojnog dijela formacije “Miće”.

Odbrana zaključuje da Tužilaštvo BiH nije nijednim dokazom potkrijepilo svoje teze navedene u optužnici. Mišljenja su da bi Marjanović trebao biti oslobođen optužbi jer nije uradio ništa od onoga što mu se stavlja na teret.

Nastavak suđenja zakazan je za 19. april.

 

Najčitanije
Saznajte više
Ganić i ostali: Razgovarao s Ganićem, vidio Alispahića
Na suđenju za zločine u Sarajevu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je prije kretanja kolone Jugoslovenske narodne armije (JNA) 3. maja 1992. razgovarao s Ejupom Ganićem, a da se u kasarni tog dana pojavio Bakir Alispahić.
Matuzović i ostali: Korištenje zatočenika za radove nije traženo od 106. brigade
Na suđenju za zločine na području Orašja, Odbrana Ive Oršolića uložila je materijalne dokaze kojima nastoji dokazati nadležnost Vojne policije za zatvor i način na koji su zatočenici vođeni na radove.
Radović i ostali: Sinovi odvojeni od majki
Mlaćo i Cikotić: Odluke Ratnog predsjedništva Bugojno