Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Tužilac Sedin Idrizović je kao materijalne dokaze predložio niz dokumenata Predsjedništva Republike BiH i Srpske Republike BiH o proglašenju ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, kao i odluke o formiranju Skupštine srpskog naroda, kojoj je cilj bilo državno razgraničenje od nesrpskog stanovništva u BiH.

Kao dokaz su predloženi i brojni zapisnici i stenogramske bilješke s održanih skupština i sastanaka Srpske demokratske stranke (SDS), a koji se, između ostalog, tiču mobilizacije na području Prijedora.

Dnevnim izvještajima iz logora Manjača iz ljeta 1992. godine, kako je rekao Idrizović, dokazuje se da je 1.331 zatvorenik prebačen iz Omarske na Manjaču. U dokumentu Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor koji je predložen govori se, prema Idrizoviću, o formiranju sabirnih centara Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Set dokaza koje je predložio Idrizović tiče se dokumenata o ekshumaciji, obdukciji i utvrđivanju smrti oštećenih Dede Crnalića, Nihada Bašića, Nezira Kraka i drugih.

Među uloženim dokazima su i izvodi iz vojne evidencije za optužene Darka Mrđu, Zorana Babića i Radenka Marinovića, kojima se sudi za učešće u progonu bošnjačkog stanovništva u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS). Na teret su im stavljena ubistva, prisilni nestanci i nečovječno postupanje 1992. godine.

Na ročištu zakazanom za 12. januar 2018. planirano je da se Odbrane izjasne o predloženim materijalnim dokazima i da iznesu plan svojih dokaza.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao