Četvrtak, 5 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Tužilac Sedin Idrizović je kao materijalne dokaze predložio niz dokumenata Predsjedništva Republike BiH i Srpske Republike BiH o proglašenju ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, kao i odluke o formiranju Skupštine srpskog naroda, kojoj je cilj bilo državno razgraničenje od nesrpskog stanovništva u BiH.

Kao dokaz su predloženi i brojni zapisnici i stenogramske bilješke s održanih skupština i sastanaka Srpske demokratske stranke (SDS), a koji se, između ostalog, tiču mobilizacije na području Prijedora.

Dnevnim izvještajima iz logora Manjača iz ljeta 1992. godine, kako je rekao Idrizović, dokazuje se da je 1.331 zatvorenik prebačen iz Omarske na Manjaču. U dokumentu Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor koji je predložen govori se, prema Idrizoviću, o formiranju sabirnih centara Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Set dokaza koje je predložio Idrizović tiče se dokumenata o ekshumaciji, obdukciji i utvrđivanju smrti oštećenih Dede Crnalića, Nihada Bašića, Nezira Kraka i drugih.

Među uloženim dokazima su i izvodi iz vojne evidencije za optužene Darka Mrđu, Zorana Babića i Radenka Marinovića, kojima se sudi za učešće u progonu bošnjačkog stanovništva u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS). Na teret su im stavljena ubistva, prisilni nestanci i nečovječno postupanje 1992. godine.

Na ročištu zakazanom za 12. januar 2018. planirano je da se Odbrane izjasne o predloženim materijalnim dokazima i da iznesu plan svojih dokaza.

Najčitanije
Saznajte više
Muratović i ostali: Govorili mu da ide da ga ne bi ubili “hapovci’
Nakon devet mjeseci zastoja, nastavljeno je suđenje Muji Muratoviću i drugima za zločine na području Zvornika saslušanjem svjedoka Tužilaštva koji je govorio o trojici zarobljenika dovedenih u Sapnu nakon akcije u februaru 1993.
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Šestić negirao krivicu za zločine u Žepču
Mirsad Šestić izjasnio se da nije kriv po optužnici koja ga tereti za zločine na području Žepča 1993.
Dudaković nije sposoban za suđenje zbog bolesti
Hadžić i ostali: Kad civili više nisu civili
Muhamed Ibrahimović: “Svi ćete doći na red”
Lučarević: Divan čovjek sa autoritetom