Članak

Fokus sa suđenja prešao na rad s teroristima i mladima

27. Novembra 2017.13:16
Bosanskohercegovačke vlasti nisu zabilježile nijedan odlazak na strano ratište u posljednjih godinu i po, a kapaciteti u borbi protiv terorizma su s procesuiranja usmjereni na programe deradikalizacije u zatvorima i zajednicama, za koje neki smatraju da su došli prekasno.

This post is also available in: English (English)

Nakon što je između 2012. i 2015. preko 250 osoba iz BiH otišlo na ratišta na području Sirije i Iraka, policijske i sigurnosne agencije nisu u posljednje dvije godine zabilježile nijedan novi odlazak.

Državno pravosuđe se u tom periodu bavilo procesuiranjem osoba koje su se već ranije vratile s ratišta, pa je u zadnjih 18 mjeseci Sud BiH izrekao deset pravosnažnih presuda kojima je za boravak u Siriji, pokušaj odlaska i vrbovanja, osuđeno 16 osoba na ukupno 30 godina i osam mjeseci zatvora.

Tužilaštvo BiH je u istom periodu podiglo četiri optužnice zbog odlazaka na sirijsko ratište, a po jednoj od njih je u toku postupak pred Apelacionim vijećem Državnog suda. Taj predmet je jedini rezultirao oslobađajućom presudom.

Najveći broj optuženih za ratovanje u Siriji je osuđen na po godinu dana zatvora, nakon sporazuma o priznanju krivice, i već se nalaze na izdržavanju kazni ili su ih već odslužili.

Iz ministarstava sigurnosti i pravde BiH kažu da su zbog toga resurse za borbu protiv terorizma uputili ka projektima deradikalizacije, posebno u zatvorima, kao i u zajednicama nakon što osuđenici odsluže kazne.

U projekte deradikalizacije je uključena i Islamska zajednica u BiH, koja radi na edukacijama imama – koji će direktno komunicirati s mladima – te je urađena i posebna studija o opasnostima ideologija tekfira.

Stručnjaci koji se bave sigurnosnim izazovima kažu da su neki od ovih projekata došli prekasno, kao i da još uvijek postoje problemi u saradnji između policijskih agencija u istragama u vezi s terorizmom.

Zatvoreni kanali regrutacije

Smanjenje broja osoba koje su na ratišta u Siriju i Irak otišle iz BiH došlo je zbog presječenih kanala za vrbovanje i regrutaciju, smatra stručnjak za sigurnost Jasmin Ahić.

S njim se slaže zamjenik direktora Agencije za koordinaciju policijskih tijela Uroš Pena, koji ističe da su i presude za ratovanje u Siriji dovele do smanjenog broja odlazaka, kao i pad takozvane Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

“ISIL gubi u svijetu, to je evidentno, samim time nije ni atraktivan, jer niko ne želi biti dio gubitničkog tima”, smatra Pena.

On dodaje da je problem što su osuđenicima za terorizam izrečene male kazne, a da su neki i jednogodišnju kaznu platili novcem.

“Nema izrečenih presuda onoliko koliko su zaprijećene. Ili su minimalne ili je ostavljena mogućnost da se novčanom kaznom plati robija. To nije dobro. Kad se zakon donosi, ima razlog zbog čega se donosi. Nije smisao da imamo puno osuđenih, nego da zakonom odgovorimo one koji su bili spremni da idu, da ih zakon od toga odgovori”, kaže Pena.

Vlado Azinović Izvor: BIRN BiH

Analitičar Vlado Azinović navodi da se kontekst općenito promijenio na način da su prestala poticanja na odlaske u Siriju i Irak, odnosno da su se krugovi iz kojih je dolazio takav narativ sada odlučili primiriti.

“Mislim da u ovom trenutku ti krugovi vjeruju da im bilo kakvo skretanja pažnje na sebe, bilo radikalnom retorikom ili ponašanjem, ne ide u prilog”, dodaje Azinović.

Trenutno u posebnom Odsjeku za borbu protiv terorizma radi ukupno devet tužilaca. Međutim, s obzirom na smanjeni priliv predmeta, bit će izvršena sistematizacija kako bi se ovi tužioci preusmjerili na istrage u vezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

U radu Tužilaštvo BiH ima trenutno 30 istraga za krivična djela koja se mogu dovesti u vezu s terorizmom, odnosno s odlaskom državljana BiH na strana ratišta. Pored ovoga, otvoreno je nekoliko istraga koje se vežu za prijetnje domaćim i međunarodnim institucijama, a fokus Državnog tužilaštva u narednom periodu će biti “prevencija”.

S ciljem suprotstavljanja novim izazovima, u BiH je pokrenuto više projekata koji nastoje istražiti uzroke radikalizacije, osobito kod mladih. U toku je i provođenje državne Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilnog ekstremizma i terorizma na svim nivoima, posebno u smislu prevencije.

Jedan od projekata bh. vlasti realizuju sredstvima Evropske unije (EU), a on je vezan za deradikalizaciju osoba koje izdržavaju kazne. Projekat je odobren od EU i trenutno je u fazi implementacije, kaže Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

“Partneri su nam Slovenci, a vrijednost je prilično velika. Pomogao ga je i USAID sa 16 miliona dolara. Taj projekat podrazumijeva cjelokupan proces deradikalizacije u BiH, a između ostalog, jedan dio bit će i deradikalizacija i rad sa osobama koje se nalaze na izdržavanju kazni zatvora za razna krivična djela koja imaju veze s terorizmom”, tvrdi Mektić.

On podrazumijeva i rad s porodicama osuđenih za krivična djela terorizma.

“Radit ćemo i na tehničkim uslovima kako bi se osumnjičeni  i optuženi za terorizam odvojili od ostalih zatvorenika. To za cilj ima sprečavanje vrbovanja drugih zatvorenika. Projekat će se odnositi i na rad s mladim ljudima, tinejdžerima, kojima će se govoriti o štetnosti radikalizma, kao i rad sa osobama koje žive u radikalizovanim zajednicama”, dodaje Mektić.

Deradikalizacija u zatvorima nije napredovala, jer program deradikalizacije osuđenika nije adekvatan, smatra Pena.

“Kazna za terorizam se izdržava sa ostalim kriminalnim licima. Tu odmah nema posebnog tretmana”, kaže Pena.

Državno i entitetska ministarstva pravde su pokrenula i projekat pomoći reintegracije “nasilnih i ekstremnih zatvorenika u BiH”.

“Projekat se odnosi i na lica koja su počinila krivično djelo terorizma, a sve u cilju sprečavanja povratka zatvorenika nasilnom ekstremizmu pri otpuštanju u zajednicu. U sklopu projekta planirano je sačinjavanje i protokola za procjenu rizika i potreba koji se zasniva na specifičnim potrebama zatvorenika i koji će biti sačinjen u skladu s domaćim zakonskim procedurama”, kaže Mustafa Bisić, pomoćnik ministra pravde BiH.

Rad u zajednicama i s mladima

Glasnogovornik Islamske zajednice u BiH Muhamed Jusić ističe da se ova institucija kontinuirano bavi pitanjem skupina i pojedinaca koji organizuju vjerski život muslimana a djeluju van njenih institucija, kao i da je Vijeće muftija izradilo i usvojilo strategiju rada s ciljem da se uradi više na poljima na kojima je primijećena zloupotreba.

“Imamo napravljen plan prezentiranja islama i Islamske zajednice na društvenim mrežama, ‘YouTube’ kanalima, internetu. Pokrenuta je mreža mladih, pojačane su aktivnosti sa ženama, napravljena je koordinacija s nevladinim organizacijama i neke druge mjere koje imaju za cilj da ne ostave previše prostora pojedincima koji su van okvira Islamske zajednice”, pojašnjava Jusić.

Dodaje i kako je štampana analiza “Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam” kao jedan od napora koje Islamska zajednica ulaže na suzbijanju utjecaja interpretacija vjere stranih tradicionalnom islamskom učenju.

“Analiza o tekfiru je pokušaj da se teološki odgovori na ideologiju koju promiviše jedna od skupina koja djeluje van institucija, to su nasilni ekstremisti, simpatizeri ISIL-a”, dodaje Jusić.

Profesor Ahić smatra da je jedino Islamska zajednica ozbiljno radila na programu deradikalizacije u BiH, i da nije bilo njihovog direktnog suprotstavljanja radikalnim elementima, još bi postojalo “teorija zavjere i scenarija rata protiv muslimana”.

On naglašava da se pitanje deradikalizacije ne smije svesti na prepisivanje programa iz evropskih zemalja.

“Programi deradikalizacije nisu ‘neki projektići’ administrativaca u tim organizacijama, nego ozbiljne stvari koje mogu osmisliti i provoditi samo naučni i stručni ljudi s tog terena u zajedništvu s vjerskim institucijama”, pojašnjava Ahić.

Kada je u pitanju borba protiv terorizma, Ahić smatra da problem nekada može predstavljati podijeljena nadležnost policijskih agencija, ali dodaje da policija u suštini dobro radi svoj posao.

S druge strane, Azinović kaže da mu nije poznato da se sigurnosne službe susreću s poteškoćama kada je u pitanju ova problematika.

On je spomenuo i nedavni slučaj privođenja Mirsada Kandića i njegovog izručenja u Ameriku zbog sumnje da je osoba zadužena za vrbovanje u ISIL. Azinović smatra da ovo hapšenje pokazuje da su sve službe koje su bile uključene obavile sjajan posao.

S druge strane, Pena ističe da problem i dalje predstavlja nepostojanje procjene prijetnje od terorizma – od uslova, uzroka ili povoda koji determinišu terorizam i koji će biti kao okidač, kao nešto što će doprinijeti njegovom nastanku, smatra on.

“Kod nas nije istražen obim pojave, način izvršenja i šta su ciljevi terorizma. Sve institucije koje imamo, počev od strateške grupe, operativne grupe za borbu protiv terorizma, to nije dobro postavljeno. Mi moramo znati šta je u pretpolju kriminaliteta, a posljedicama kada se bavimo, tada je već kasno”, smatra Pena.

Komunikacija policijskih agencija na suzbijanju terorizma i dalje je problem, dodaje on.

“Operativni nivo funkcioniše odlično. Mi smo donijeli strategiju u borbi protiv terorizma. Oformili smo i grupe za borbu protiv terorizma. Ali, pola agencija ne dolaze na njih. Na sastanak operativnih grupa ne dolaze pojedinci iz policijskih agencija! Tu nema saradnje. Ne daj bože da se terorizam dogodi, tada samo imamo saradnju, ali to je kasno. Sveobuhvatna analiza je preduslov za bilo šta”, dodaje Pena.

U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) navode da imaju dobru saradnju sa svim policijskim i sigurnosnim tijelima u BiH i inostranstvu kada je u pitanju borba protiv terorizma, kao i da se kontinuirano prikupljaju informacije i saznanja koja se odnose na odlazak državljana BiH na strana ratišta.

Pena dodaje da je dobro što u BiH nije bilo novih odlazaka na ratišta ili terorističkih napada, ali da to nije proizvod samo aktivnosti policija u BiH.

“Problem je da se redukuje i strah od terorizma. Ako postoji strah od njega, kakav je kvalitet života građana ako žive u strahu za djecu, za sebe. Moramo napraviti ambijent u državi da nema straha od takvog radikalizma povezanog s terorizmom. Tu mora biti uključena i politika, i vjerske zajednice i policija i tužilaštva”, kaže Pena.

Haris Rovčanin


This post is also available in: English (English)