Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Denis Džidić, urednik u bh. redakciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN), smatra da će presuda Prliću i drugima biti i jedno i drugo – i svojevrsna satisfakcija, ali i izvor frustracija i podjela u društvu.

“Svjedoci smo situacije da su pravosudne institucije u regionu dosegle tek ograničen uspjeh u procesuiranju odgovornih za ratne zločine. Stoga imamo veliki broj žrtava ratnih zločina i preživjelih logoraša, kao i porodica čiji su najmiliji stradali u ratu, koji žude za pravdom. Teško se može očekivati da jedna presuda, ma kako ona stroga bila, može to ostvariti. S obzirom na to da se radi o najodgovornijim osobama u lancu i civilnog i vojnog komandovanja, ova presuda može poslati poruku žrtava i svakako donijeti određenu satisfakciju. Što se tiče podjela u društvu, svaka presuda za ratne zločine, nažalost, dovodi do toga, s obzirom na to da vladajuće nacionalističke stranke koriste ove presude kako bi ojačale svoje pozicije šireći dezinformacije u vezi s presudama”, konstatira Džidić.

Zločinci kao ‘heroji’ i ‘legende’
Izricanje presuda za najteža kaznena djela protiv čovjeka i čovječnosti u balkanskim poslijeratnim društvima uvijek prate političke i druge rasprave u kojima se “zamagli” suština presude i kazne. I tu Džidić, kako navodi, ima jednostavan odgovor – “suštinsko suočavanje s prošlošću znači odbacivanje nacionalističke retorike ‘90-ih, a stranke na vlasti danas su u tom periodu bile ključne za provođenje tih politika ili koriste istu retoriku”.

“S obzirom na užasno stanje korupcije, koje su prvenstveno stvorile te iste stranke, njima je u interesu da svakodnevne teme sklone sa nezaposlenosti, propadanja javnih firmi, odlaska mladih ljudi i da se bave teorijama zavjere u vezi s tim da li je Haški tribunal ili neka presuda protiv nekog naroda sa Balkana. Jedna od svrha procesuiranja predmeta ratnih zločina jeste individualizacija krivice, da se imenom i prezimenom osude pojedinci koji su odgovorni za zločine i da se skine hipoteka i prestane s okrivljavanjem cijelih naroda. Političke elite to suštinski ne žele, zbog čega nakon takvih presuda pojačavaju narative kako je neko ‘heroj’ te nacionalne grupe i kako će ta grupa ‘pamtiti legendu’. Nažalost, svjedoci smo da takvi narativi nisu neuspješni”, zaključuje Džidić.

Članak pročitajte na Al Jazeera Balkans.

    Povezane vijesti
    Saznajte više
    Stipendija za novinarsku izuzetnost 2025: Otpornost
    Program stipendija za novinarsku izuzetnost otvara poziv na podnošenje prijava za 2025. godinu.
    BIRN BiH objavljuje poziv za dostavljanje ponude za angažman factcheckera u procesu izrade baze sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH
    Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: “BIRN BiH” ili “Naručitelj”) objavljuje poziv za angažman factcheckera u procesu izrade baze sudski utvrđenih činjenica o rata u BiH.
    BIRN BiH traži finansijsko-administrativnog službenika